Grubeša je pojasnio da kada Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske dostavi Ministarstvu pravde BiH pravosnažnu presudu, odredit će koji je nadležan Sud da bi se navedena presuda mogla priznati i izvršiti u Bosni i Hercegovini.
- Ako bi se ustanovilo da bi to bio Sud BiH, onda bi osuđenik izdržavao kaznu zatvora u državnom zatvoru. Ali, ako bi bio nadležan neki od entitetskih sudova onda se kazna izdržava u nekom od entitetskih zatvora. Kad govorimo o entitetskim zatvorima na području Federacije BiH, to su zatvori u Zenici, koji je jedini zatvor zatvorenog tipa, te zatvori u Mostaru, Busovači, Orašju i Bihaću, koji su zatvori koji imaju i poluotvoreni i otvoreni dio. Što se tiče razloga sigurnosti, oni ne mogu biti temelj da se zatvorenik koji je osuđen od strane entitetskog suda smjesti u državni zatvor. U tom slučaju pitanje njegove sigurnosti će se morati garantovati u okviru sistema izvršenja krivičnih sankcija tog nivoa vlasti. U državnom zatvoru kaznu izdržavaju samo lica kojima je kaznu zatvora izrekao Sud Bosne i Hercegovine, uz stanovite izuzetke utvrđene zakonom, ali sigurnost osoba koje nisu pod ingerencijom našeg zatvora nije jedna od tih iznimki. Istina je da je ovo ustanova koja ima maksimalnu sigurnost, većina osuđenika i pritvorenika služe kaznu sami u ćeliji, najbolji su uvjeti osigurani prema europskim standardima i svaki zatvorenik ima onoliko kubnih metara prostora koliko mu garantuju naši propisi, ali i europske konvencije - kazao je Grubeša za Jutarnji.
Zdravka Mamića čekaju i nove optužnice i suđenja. Grubeša je pojasnio je li moguće da ga se izruči po tim optužnicama, ako je riječ o krivičnim djelima počinjenima nakon potpisivanja sporazuma dviju država.
- Gospodin Mamić nije izručen zbog toga što su radnje za koje je osuđen počinjene prije potpisivanja Sporazuma o izručenju između BiH i Republike Hrvatske, a taj sporazum izričito propisuje da se vlastiti državljanin može izručiti samo ako je krivično djelo počinjeno nakon potpisivanja istog. Ne mogu o novim optužnicama i ishodu postupaka po istim unaprijed govoriti, to bi od mene kao ministra bilo deplasirano. Ali, u svakom slučaju, ako takvi zahtjevi dođu, sud će to cijeniti i donijeti odluku - rekao je on.
Također, kazao je i da Zoran i Zdravko Mamić i u BiH mogu tražiti odgodu izvršenja kazne.
- Mogu, u tom pogledu te pogodnosti su vrlo slične kao i u Hrvatskoj, te se sve ono što se odnosi na druge osuđenike odnosi i na njih - kazao je ministar pravde BiH.
S obzirom na to da je njegova kao ministra zadnja kad je riječ o izručenju, u slučaju da dođe do novog zahtjeva za izručenje i da se Zdravko Mamić pozove na to da je u Hrvatskoj politički progonjen, pojasnio je da li bi to utjecalo na odluku.
- Vrlo je nezgodno o tome govoriti hipotetski, ali sigurno bi se cijenio i taj segment. Ako bi se donosila odluka, sve bi se, kako se kaže, moralo staviti na stol, sve bi se moralo uzeti u obzir. Imali smo već sličnih slučajeva. Pri donošenju odluke o izručenju, BiH traži da će država koja traži izručenje poštivati sve međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih prava, odnosno da izručena osoba neće biti podvrgnuta nehumanom i nečovječnom postupanju. Ako se ogluši na takve naše zahtjeve, mi tu osobu onda nećemo izručiti.