Dužnosnici su, kako je saopćeno iz HNS-a, također razgovarali o stanju u elektro-energetskom sektoru te kulturi i obrazovanju.

Naznačeno je kako je usvajanjem Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u Domu naroda 16. februara napravljen važan iskorak za evropsku Bosnu i Hercegovinu, u čemu su, kako ističu, hrvatski dužnosnici imali ključnu ulogu. Izraženo je očekivanje za što skorijim postizanjem dogovora političkih lidera i usvajanjem preostalih reformskih zakona koji će pomoći da BiH u martu ostvari otvaranje pregovora s EU-om.

Ključnim je istaknuto usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Time bi se, kako je kazano, stabilizirao unutrašnji politički dijalog i vratilo međusobno povjerenje, prvenstveno u Federaciji BiH, "koje je narušeno destruktivnom praksom preglasavanja hrvatskoga naroda".

- Odbacivanjem konstruktivnih i ustavno utemeljenih rješenja pod krinkom hitno potrebnih ustavnih izmjena odlaže se i izbjegava rješavanje jednog od najbitnijih unutrašnjih pitanja – kazano je.

Dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora pozvali su političke lidere na dijalog i kompromis, kao i poštivanje ustavne arhitekture i prava tri konstitutivna naroda. Saradnja legitimnih predstavnika sva tri naroda preduvjet je, naveli su, za sve odluke koje će omogućiti da se u martu ostvari otvaranje pregovora s Evropskom unijom.

Razgovarano je i o energetskoj diverzifikaciji te planovima za poticanje kulture i obrazovanja u BiH koji zahtijevaju podršku sa svih nivoa vlasti. Naglašeno je kako BiH mora postići značajne iskorake u elektro-energetskoj oblasti te to iskoristiti kao historijsku šansu za ekonomski i socijalni razvoj.

U pogledu kulture i obrazovanja, razmatrani su projekti od strateške važnosti za unapređenje kulturne scene diljem BiH, kao i unapređenje obrazovanja. Predsjedništvo HNS-a na današnjoj je sjednici prihvatilo izvještaj o aktivnostima radne grupe Glavnog vijeća HNS-a koja se bavi pitanjem ustanova kulture i znanosti od značaja za (F)BiH, saopćio je HNS.