VEZANI TEKST - Dosad trebala biti završena lista kandidata za člana CIK-a, a ni komisija nije formirana: Koja je igra HDZ-a i SNSD-a?

Ova komisija ima sedam članova. U decembru prošle godine imena po dva člana su dostavili CIK i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenovala je tek 18. aprila Nebojšu Radmanovića, Denisa Zvizdića i Marinka Čavaru. I na tome je sve stalo. 

Do 17. aprila, mjesec dana prije nego je Hadžiabdić istekao mandat, ova komisija je trebala završiti kompletnu proceduru - održati konstituirajuću sjednicu, raspisati konkurs, odabrati kandidate i sačiniti rang-listu koja se potom dostavlja Zastupničkom domu Parlamenta BiH na usvajanje. 

S obzirom da komisija praktično i ne postoji jer nije održana konstituirajuća sjednica posao nije završen, kako je to predviđeno Izbornim zakonom BiH, u tom slučaju Zastupnički dom imenuje člana CIK-a kojem je istekao mandat. 

Identična je ovo situacija kao i u martu 2020. godine. Tadašnji predsjednik CIK-a Branko Petrić odugovlačio je proces, računajući tu svakako i SNSD-ove blokade Parlamenta cijele 2019. Kandidate za članove CIK-a predložio je tadašnji SDS-ov zastupnik Dragan Mektić i Zastupnički dom imenovao je nove i reimenovao stare članove CIK-a. 

Iako je SNSD uz pomoć HDZ-a tada bio glavni kočničar, upravo ovakav način imenovanja članova CIK-a poslužio im je da od tada pa sve do danas osporavaju njegov legitimitet. Milorad Dodik i Dragan Čović od tada ne odustaju od političkih pritisaka i spinovanja, iako je Sud BiH potvrdio da je urađeno tada sve u skladu sa zakonom. 

Koji su mogući ishodi kada je riječ o slučaju "Hadžiabdić", s obzirom da SNSD i HDZ uz pomoć koalicionog partnera "Trojke" ne izvršavaju svoje zakonske obaveze i da im je CIK meta već tri godine?  

Vjerovatno će na nekoj od narednih sjednica Zastupničkog doma BiH, kao što je to uradio Mektić, predložiti svog podobnog kandidata koji će biti imenovan umjesto Hadžiabdić koja dolazi iz reda ostalih ili će joj biti produžen mandat iako stiče uvjete za penzionisanje. 

Ono što je važno napomenuti je to da od 1. januara 2024. godine predsjedavanje CIK-om preuzima član/ica iz reda ostalih. Stoga je jako važno ko će biti na toj poziciji s obzirom da je ogromna odgovornost na predsjedniku CIK-a, posebno u izbornoj godini. 

Također, ova pozicija je bitna i zbog ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije gdje je na prvom mjestu izborna reforma.

"Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru".

Općepoznato je da Čović svim silama u priču o izbornoj reformi i implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava nastoji ugurati već implementiratu presudu Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", za koji je čak i visoki predstavnik Christian Schmidt nakon nametanja odluka poručio da je za njega to gotova priča. Podsjetimo, presuda "Ljubić" tiče se samo izbora delegata u Dom naroda FBiH, a nikako članova Predsjedništva BiH, gdje "gospodin legitimni" pod svaku cijenu bi da ugura Hrvate koji su po njegovim kriterijima "pravi Hrvati". 

Da li će istek mandata Hadžiabdić i očigledna politička igranka osovine SNSD- HDZ-"Trojka" vezano za imenovanje člana CIK-a iz reda ostalih poslužiti Dodiku, Čoviću i "Trojki" da kako su to i najavljivali smijene ostale članove CIK-a, a što su i najavljivali? 

VEZANI TEKST - "Osmorka", SNSD i HDZ žele smijeniti CIK, Bakalar: Mogu, ako nas sedam padne u komu ili doživi težak moždani udar

Nakon održanih Općih izbora 2. oktobra prošle godine Dodik je krenuo u priču smjene svih članova CIK-a, te najavio da će se to dogoditi čim se formira vlast.

- Svakako će taj CIK u prvom mjesecu biti smijenjen sada kada se formira nova vlast, a oni svi budu procesuirani za zloupotrebe položaja i ovlaštenja - kazao je Dodik.

- Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH svojom većinom treba razriješiti i u skladu s poslovnikom izabrati novi saziv CIK-a. Ovaj je pokazao praktično da je napravio više štete nego koristi. HDZ je posljednji da to traži, svi traže to i mi ćemo u skladu s tim postupiti - rekao je Čović.

Šef Naroda i pravde Elmedin Konaković potvrdio je da će se pridružiti zahtjevima Dodika i Čovića za smjenu CIK-a.

- Postoji čist zakonit put da se smijeni CIK. Ja bih učestvovao u tome jučer. O ovom CIK-u mislim sve najgore. To je jedno političko tijelo koje je imenovano od ljudi koji su politički bliski strankama. U ovom slučaju SDA, PDP, DF i SDS. Oni su zapravo zamijenili CIK u kojem su bili SDA, SNSD i HDZ. I onda je lider SDA slavio jer je nadigrao jedne političare sa drugim političarima imenovao politički CIK - rekao je Konaković.

Podsjetimo, član CIK-a Željko Bakalar u nekoliko je navrata poručio da "Izborni zakon BiH i demokratska praksa u svijetu ne poznaju smjenu ovog tijela prije isteka mandata, te da ukoliko bi do toga došlo, to bi bilo prvi put".

Osim isteka mandata, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH može imenovati novog člana CIK-a ukoliko aktuelni član ne može obavljati svoj posao iz nekog razloga. Na pitanje da li će političke strukture koje osporavaju aktuelni saziv ovog tijela, pokušati na ovaj način imenovati nove, Bakalar je rekao:

- Mogu, ako nas sedam padne u komu ili doživi težak moždani udar.