Ova objava Hadžića u javnosti je izazvala je buru negodovanja. Po mišljenju većine koji su reagirali kažu da Hadžić ne zna da je za mjesec dana gorivo poskupilo 30 feninga. Kada poskupljuje gorivo svi proizvodi i usluge poskupljuju, a to se dešava i bez poskupljenja goriva.

Cijene velikog broja proizvoda i usluga i dalje su znatno iznad realnog nivoa i mnogi poslovni subjekti pa i cijeli sektori već duže vremena ostvaruju ekstra profit: banke, veletrgovci, uvoznici, trgovački lanci, dijelovi prehrambene industrije...

Proslavljati neki "kraj inflacije" i "povratak na ranije stanje" uz alibi da nije realno očekivati smanjenje cijena ili da trebamo da se naviknemo na visoke cijene hrane to bi značilo da su svi oni koji su nepravedno profitirali od inflacije i aktivno doprinijeli njenom ubrzanju i visini bili pametni i da je to model ponašanja koji treba slijediti i u budućnosti. Nikakvo povećanje primanja nikada ne može "stići" cijene, ako tolerišemo formiranje cijena zasnovano isključivo na pohlepi, a ne na realnim troškovima i tržišnim faktorima.

Na žalost, vlasti sa svojim slavljenjem rasta javnih prihoda uzrokovanog inflacijom upravo to i čine i dodatno je potiču jer primarnim interesom upravo vide rast a ne pad cijena i troškova života.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, nije htio komentarisati stav Hadžića, ali je iznio svoje mišljenje o inflaciji u BiH.

- Podaci Federalnog zavoda za statistiku su tačni i nema smisla sumnjati u to. Ali postoji velika razlika između zvanične statistike i realnog života. Mada ovi podaci govore o padu inflacije što je očekivano, definitivno ne govore o bilo kakvom kraju inflacije, niti govore o značajnijem smanjenju cijena, a to bi bilo neophodno da bi se situacija promjenila. Ovi podaci su isključivo trenutno poređenje u julu, a već u augustu imamo značajno povećanje cijena brojnih proizvoda, ali prije svega goriva. Najavljuje se i povećanje cijene prirodnog gasa i samo je pitanje koliko će poskupjeti do početka grijne sezone. Najavljuju se i veće cijene ogrijeva, hrane i mnogi drugi proizvodi. Sva ta povećanja cijena koja se trenutno događaju su veće u odnosu na isti period prošle godine, jer je osnovica puno viša i što sve to kumulativno djeluje na potrošače – smatra Gavran.

Građani da bi preživjeli, odnosno sastavljali kraj s krajem sve više uzimaju potrošačke kredite.

- Tome svjedoče sve veća dobit banaka i mikrokreditnih organizacija. Građanima stalno rastu troškovi života, pa su primoraani se kreditno zaduživati. Oni sretnici koji su zaposleni, a malo im je i povećana plaća, također ne mogu odahnuti od pritiska na kućni budžet. Ni povećanje penzija ne može biti ni blizu potreba da se dostigne nivo inflacije koja je bila u proteklom periodu. Koliko god izgleda da imamo smanjenje inflacije meni to ni izbliza ne daje pozitivnu sliku, niti je garancija da se stanje poboljšava.

Oni koji smatraju da se završetkom inflatornih problema može smatrati smanjenje stope na niži nivo, a da se plaće usklade sa početkom rasta inflacije, apsolutno se ne slažem iz razloga što su primanja u BiH prije početka inflatornog trenda bile niske. Primanja su bila nedovoljna za život. Cijene jesu bile niže, ali to ne znači da su bile niske. Penzije su bile također preniske, pa je građanima u BiH potrebno osigurati viša primanja u odnosu na cijene koje smo imali prije početka inflatornog trenda - predlaže Gavran.