VEZANI TEKST - Zakon o sudovima opet skinut s dnevnog reda, partneri neusaglašeni: SNSD-u prioritet odlazak stranih sudija

Upravo je naziv zakona koji od nas traži Evropska komisija sporan za SNSD, uz to što insistiraju da se paralelno mora usvojiti zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kojim bi bile "protjerane" strane sudije iz ovog suda.

- Na kolegiju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sam insistirao na tome da se povuče tačka kako je to pisalo u dnevnom redu - zakon o sudovima. Cijenimo da je sasvim druga formulacija prihvatljiva, to je zakon o sudu – rekao je prije nešto više od mjesec Staša Košarac (SNSD), ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, kada je zakon o sudovima skinut s dnevnog reda. Od tada je povučen još nekoliko puta.

I Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji sebe i svoju stranku naziva predvodnikom evropskih integracija, sasvim pogrešno ovaj zakon naziva zakonom o sudu BiH. Tako ga je nazvao u dva navrata na press konferenciji održanoj 25. septembra, poslije sastanka stranaka vladajuće koalicije.

VEZANI TEKST - Čović: Sastanak obećava; Nikšić: Svi pokazali zavidan nivo spremnosti; Dodik: Ili sve u paketu, ili ništa

- Od nas se traži zakon o sudovima, množina. To je jedan od sistemskih zakona. I druga stvar, traži se jedno pravodusno tijelo koje bi igralo ulogu vrhovnog suda – kazao nam je Edin Dilberović, bivši direktor Direkcije za evropske integracije koji je na ovoj poziciji bio od 2015. godine donedavno.

SNSD i Milorad Dodik žele svesti zakon na jedninu, a to nije, ističe Dilberović, pravna sigurnost na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine koju traži Evropka unija.

U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za člantvo u EU iz 2019. godine, gdje se govori o 14 prioriteta, piše da je "potrebno usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost".

- Bosna i Hercegovina nema vrhovni sud na državnom nivou. Dosljednost sudske prakse između pravnih sistema u zemlji unapređuju, na dobrovoljnoj osnovi, paneli za ujednačavanje sudske prakse među najvišim sudskim instancama. Na koncu, Bosna i Hercegovina treba uspostaviti pravosudno tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i ujednačavanje sudske prakse, a pri tom u potpunosti osigurati princip nezavisnosti svih sudaca – dodaje se u Mišljenju.