VEZANI TEKST - Naredne sedmice o popuni Ustavnog suda BiH: Kakva je veza između izbora Vukoje i formiranja Vlade HNK?

Govoreći o imenovanju sudija, Čović je rekao da će insistirati da u skladu sa dogovorom sa kolegama završi proces imenovanja sudije koji nedostaje, čiji se proces, kako je naveo, usporava posljednja četiri mjeseca.

- I nakon svih dogovora imamo nerazumijevanja oko predstavnika hrvatskog naroda koji treba naslijediti gospodina Matu Tadića. Naše insistiranje će biti da završimo iduće sedmice. Naravno da će se otežati proces ako nemate predstavnika jednog naroda, pogotovo ako imate osjećaj da se ljudi povlače iz Ustavnog suda – rekao je.

Ističe da se time šalje jasna poruka te da će tu temu predstavnici HDZ-a, odnosno HNS-a raspraviti iduće sedmice s Miloradom Dodikom i njegovim saradnicima te sa predstavnicima "Trojke" kako bi našli dugoročna rješenja.

Istina je posve drugačija, ali Čović koji oduvijek politički lukavo igra i nameće u javni prostor suptilno kako je u svakoj instituciji, organu, agenciji isključivo etnička pripadnost ključni kriterij, sada to radi i direktnim miješanjem u izbor sudije Ustavnog suda BiH, istovremeno svjesno i zlonamjerno pogrešno interpretirajući Ustav Bosne i Hercegovine. 

Ustav, koji je kao Aneks 4 sastavni dio Dejtonskog sporazuma, je jasno definirao izbor sudija. 

- Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova. Četiri člana bira Zastupnički dom Federacije, a dva člana Narodna skupština RS-a. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH - navodi se u članu VI Ustava BiH. 

Jedini kriterij koji je naveden u Ustavu jeste da će "sudije biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda i svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda".

Nigdje se ne navodi koliko Bošnjaka, Hrvata i Srba, te da li se oni kako to Čović prezenetira biraju u Zastupničkom domu FBiH i NSRS-u. 

Čovićevo nametanje novog kriterija da Matu Tadića treba naslijediti isključivo "predstavnik hrvatskog naroda", samo je dio političke slagalice koju je osmislio sa svojim vječnim i odanim partnerom Miloradom Dodikom.

Narodna skupština RS-a je prošlog mjeseca zaključkom zadužila zastupnike iz RS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da što prije u parlamentarnu proceduru upute zakon o Ustavnom sudu BiH kojim će sastav sudija biti bez stranih sudija. Izbacivanjem stranih sudija, Dodik i Čović planiraju uvesti glasanje o odlukama koje bi bilo zasnovano na etničkom i entitetskom principu. 

VEZANI TEKST - "Trojka" i HDZ BiH planiraju 21. juna imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH?

Nakon što se ustanovi kao kriterij da je etnička pripadnost ključna za odabir sudija Ustavnog suda BiH prelazi se na plan o entitetskom glasanju unutar ove najveće sudske instance u našoj zemlji. 

Jasno je to i po tome, a što je navedeno i u Pravilima suda, gdje se odluke na plenarnim sjednicama donose većinom, od najmanje pet glasova. Na plenarnim sjednicama donose se odluke koje se tiču ocjene ustavnosti zakona. Jer da je etnička pripadnost ključni kriterij, onda bi i glasanje bilo utemeljeno na principu pripadnosti konstitutivnim narodima, preciznije kao što je to glasanje u domovima naroda. 

Ustavni sud BiH, a što zna odlično Čović, jedna je od rijetkih institucija na državnom nivou u kojoj izbor novih članova (sudija) ne ovisi od pripadnosti bilo kom od tri konstitutivna naroda. Nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti. Ustavni sud BiH je samostalna i nezavisna vlast, koja djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.