Božo Ljubić, koji je inače zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, izjavio je nekoliko zlonamjernih neistina, koje negiraju historijske činjenice, ali su i u suprotnosti sa presudom ICTY-a, Suda UN-a za exYU.

Ljubićeve izjave nisu dobronamjerne za integraciju  BiH kao države ravnopravnih građana i naroda /Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih/. Njegove izjave, dugoročno će najviše štetiti Hrvatima, koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju svojom Domovinom. One izlaze iz okvira legitimnih političkih zahtjeva bh. Hrvata, kao ravnopravnog naroda u BiH, i u sebi sadrže nacionalističke i separatističke ideje, koje su i po važećim zakonima Bosne i Hercegovine kažnjive.

Tzv. HZ Herceg Bosna uspostavljena je 18. novembra 1991. godine, suprotno tada važećem Ustavu Republike Bosne i Hercegovine. Žalosti činjenica da se slavi rušenje ustavno-pravnog poretka RBiH,  i to od osobe koja ima status državnog zastupnika u najvećem zakonodavnom tijelu susjedne države – Saboru Hrvatske.

Laž je da je HZ HB, kasnije Hrvatska Republika "Herceg-Bosna" "ugrađena u temelje konfederacije BiH, a kasnije i u Dejtonsku BiH!“

Dakle, laž sa jasnim velikohrvatskim državnim ciljevima. Washingtonski sporazum obuhvatio je nekoliko segmenata. Potpisnici sporazuma bili su premijer Republike Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić u ime BiH, hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u ime Republike Hrvatske i Krešimir Zubak predsjednik "Herceg-Bosne". Cilj je bio da se zaustave sukobi ARBIH sa HVO i HV, te da se Federacija BiH konstituiše na prostorima sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, što se u kasnijim fazama uopće nije provelo.

Dijelovi BiH, odnosno FBIH, gdje žive većinski Bošnjaci i Hrvati su, između ostalog, prostori Podrinja i Posavine, koji nikada nisu uključeni u FBIH, već su kasnije "dodijeljeni“ Republici Srpskoj. Sporazumom je ukinuta "Herceg Bosna", koja je i po tada važećem Ustavu RBIH bila neustavna kategorija.  Hrvatska Republika "Herceg-Bosna" formalno je ukinuta 14.08.1996. godine.

Dakle, laž je da je Herceg Bosna ugrađena u temelje konfederacije BiH, koja kao takva uopće ne postoji niti je postojala, a kasnije i u Dejtonsku BiH. U Washingtonskom sporazumu bilo je dogovora oko uspostave konfederacije između Federacije BiH i Republike Hrvatske, od čega se u kasnijim pregovorima odustalo.

Međutim, da ne bude zabune, projekt "Herceg-Bosne",  kao velikodržavni projekt Hrvatske, dogovoren na relaciji Srbija - Hrvatska, odnosno Tuđman - Milošević, čime je Bosna i Hercegovina trebala nestati, a njen većinski Bošnjaki narod, zajedno sa onim bh. Srbima i Hrvatima koji su BiH branili kao svoju jedinu Domovinu – istrijebljeni i protjerani.

Velikodržavni projekt Hrvatske, kroz "Herceg Bosnu" nastavlja i nakon Deytonskog sporazuma. Na utemeljiteljskom saboru, 24. svibnja 1997. godine u Neumu, društvene, političke, privredne i kulturne organizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini osnivaju novu Hrvatsku zajednicu "Herceg-Bosnu“, kao udruženje građana. Tada je najavljeno da će Hrvatska zajednica "Herceg-Bosna" biti krovna i zborna institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Cilj joj je povezivanje svih Hrvata u BiH, definiranja strateških smjerova nacionalnog, kulturnog i privrednog razvitka, povratka te profiliranja kao krovnog udruženja hrvatskog naroda. Odluka o utemeljenju "Herceg Bosne", koja je trebala zaštititi interese Hrvata u BiH u svim sferama, donesena je jednoglasno. Za prvog predsjednika je izabran Vladimir Šoljić.

Ljubić nam je poručio, u funkciji predsjednika Glavnog Vijeća HNS-a, jučerašnjim izjavama, da Udruženje HNS, nije odustalo od velikrodržavnog projekta R Hrvatske na teritoriji BiH, iako su lideri tog projekta iz perioda 1991-1994. godine, presudom međunardonog Suda UN-a ICTY, pravosnažno osuđeni za najteže zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava, uz preciznu i jasnu pravnu formulaciju da se radilo o udruženom zločinačkom poduhvatu.

Izjave člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića još su degutantnije, jer obavlja funkciju u najvišem organu države Bosne i Hercegovine, a istovremeno je i predsjednik Udruženja HNS, registriranog na nivou BiH.

Svakako je neophodno javno pozvati Sabor Republike Hrvatske da se očituje o javnom djelovanju svog zastupnika u susjednoj državi Bosni i Hercegovini. Ukoliko Sabor RH ne reagira, to se, u javnom diskursu, može tumačiti kao podrška rušenju ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Odgovor institucija BiH mora biti jasan i nedvosmislen.

Jasno je da je dan osnivanja "Herceg-Bosne" najtužniji i najramniji dan za bh. građane, a posebno bh. Hrvate kojima je Bosna i Hercegovina domovina, kaže se u saopćenju iz Ureda za odnose s javnošću Vijeća Kongresa bošnjačih intelektualaca