Sa stanovišta običnih ljudi, ovo pitanje je mnogo značajnije od eksploatisanih tački sukoba interesa zvaničnika, imovine sudija ili javnih nabavki, a koje su u navodnom fokusu interesa političkih elite.

Kaže ovo predsjednik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

Njegovo saopćenje prenosimo u cijelosti:

 - Objavljeni Globalni indeks organizovanog kriminala za 2021. godinu, u kojem je BiH pozicionirana na visokom 5. mjestu, među 44 analizirane evropske države, trebao bi valjda predstavljati zadnje upozorenje nadležnima da ovom pitanju, od istinskog značaja za građane, konačno posvete adekvatnu pažnju.

Povećano prisustvo i konzumacija narkotika, krijumčarenje migranata, obračuni među članovima kriminalnh grupa, otmice i reketiranje, prisutnost i korištenje ilegalnog oružja te hapšenja policijskih službenika, ali i prijetnje i ugrožavanja novinara, postali su bh. svakodnevnica i građani se s pravom pitaju u kakvom sigurnosnom okruženju žive i kako se vlast brine za njihove živote i imovinu.

Preokupiranost političkih lidera "bitnim državnim pitanjima", kojima svakodnevno podgrijavaju ionako uzavrelu sigurnosnu, političku i ekonomsku situaciju u bh. društvu, ne pruža osnovne odgovore kako građanima priuštiti adekvatan sigurnosni ambijent u kojem ne trebaju konstantno strahovati za svoju, ali i sigurnost njihovih najbližih.

Nedavna dešavanja u MUP-u ZDK, u svakoj normalnoj državi, dovela bi do hitnog zasjedanja najodgovornijih političara u postojećoj struktura vlasti u FBiH. Privođenje 16 policijskih službenika u jednoj od 15 postojećih policijskih stanica Uprave policije MUP-a ZDK, u akciji koja se provodi pod nadležnošću Tužilaštva ZDK-a, moralo je radi inkriminacije i djela koja se stavljaju na teret optuženima izazvati pravu uzbunu među političkim elitama.

Najodogovorniji u ovoj državi svakako trebaju ponuditi odgovore živimo li u sredini gdje su duboko kontaminirane policijske strukture, kao što to navodi glavni tužilac Tužilaštva BiH gospodin Kajganić. Skoro niko od vodećih političara nije se udostojio da pokrene ozbiljnu institucionalnu raspravu ili inicira tematsku sjednicu na zakonodavnom ili izvršnom nivou vlasti povodom informacije da je preko 2.000 građana BiH koristilo aplikacije ANOM, SKY ili ECHO Chat, čiji otkriveni sadržaji svakodnevno šokiraju javnost obimom penetracije kriminalnih grupa u društvo, ali i imenima involviranih.

Pojedini pozitivni pomaci, poput donošenja Odluke o zajedničkom izgledu policijske uniforme u FBiH, treba naglasiti nakon skoro dvije decenije bezuspješnih pokušaja, ne mogu ipak biti ni približno dovoljni da povrate neophodno povjerenje građana u institucije vlasti.

Obećanja premijera Nikšića o formiranju "fedealnog Uskoka" i urgentnom pronalaženju zgrade za smještaj posebnih odjela federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda FBiH poslje mjesec dana ostaju na nivou populizma. Tu treba dodati i neispunjenu obavezu za pokretanje konkursa za izbor članova Nezavisnog odbora federalnog parlamenta, neophodnog za provođenje procedure imenovanja direktora Federalne uprave policije.

O potrebi preduzimanja sistemskih mjera i radnji u ovoj oblasti još uvijek nas zorno upozorava Strategija za vjerodostojno proširenje Evropske unije iz 2018. godine, u kojoj se navodi da "države Zapadnog Balkana pokazuju jasne elemente zarobljavanja, uključujući postojanje veza s organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i uprave".

Ove stavove EU potvrđuje i posljednji Globalni indeks organizovanog kriminala, jer su prije BiH na ovoj nezavidnoj ljestvici izlistane još dvije zemlje ZB, Srbija i Crna Gora. Sve ovo ukazuje da bh. vlasti moraju, u najskorije vrijeme, ponuditi relevantne odgovore i činjenice da li je BiH zarobljena država i povezana s organizovanim kriminalnim grupama te mogu li nove vlasti na efikasan načine da odgovore na problem organizovanog kriminala kako to s pravom građani i javnost očekuju od njih.