VEZANI TEKST - Plamen na Spomen parku Vraca ponovo gori; Karić: Sarajevo je bilo i ostalo antifašistički grad

Karić je saopćila da je Sarajevo bilo i ostalo antifašistički grad, grad slobode i dobrih ljudi.

Ipak, plamen na partizanskom Spomen-parku Vraca niko nije nasilno ugasio, već je do toga došlo zbog nemara vlasti o ovom spomen obilježju.

- Razlog za gašenje plamena na Spomen-parku Vraca bili su veliki računi za prirodni gas, koji se godišnje plaćao oko 130 hiljada maraka. To se plaćalo iz budžeta Kantona Sarajevo, ali u budžetu za 2023. godinu plaćanje gasa uopće nije bilo predviđeno. Plamen je ponovo upaljen zahvaljujući gradonačelnici Karić koja je osigurala novac. Grad Sarajevo je platio i novi gorionik i procjenjeno je da će se godišnje za prirodni gas trošiti 36 hiljada maraka, a i to će plaćati Grad Sarajevo - rekao je Almir Bečarević, bivši ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, koji je učestvovao u rješenju ovog problema sa gradonačelnicom Karić.

Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je devastiran i Spomen-park Vraca, plamen je ponovo upaljen 25. novembra 2019. godine. Tada je resorni ministar u Vladi Kantona Sarajevo bio Enver Hadžiahmetović i potrošnju gasa plaćala je Vlada KS.

Međutim, kada je bivši ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Enver Hadžiahmetović vidio da godišnji račun za potrošeni gas iznosi oko 130 hiljada maraka, "zavrnuo" je gas 15. februara 2023. godine, pojašnjavajući da Ministarstvo nema novca za plaćanje tako visokih računa.

Tada se oglasila i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i predložila načelnicima četiri gradske općine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, te nadležnom ministarstvu KS, da troškove održavanja plamena na Vracama podijele na jednake dijelove. Međutim oni nisu pristali, pa je Grad Sarajevo na inicijativu gradonačelnice Karić, odlučio da sam finansira ovaj trošak na Spomen-parku Vraca.

Spomen park Vraca je svjedok i simbol stradanja građana Sarajeva u Drugom svjetskom ratu. Napravljen je u staroj austrougarskoj tvrđavi izgrađenoj u 19 stoljeću na obroncima Trebevića. U toku Drugog svjetskog rata nacisti i njihove sluge su na Vracama napravili strašno stratište gdje su vršili masovna strijeljanja i vješanja nevinih građana Sarajeva. Na zidovima tvrđave, u pokušaju da ih spase od zaborava, građani Sarajeva su 1981. godine upisali imena 9.091 svojih sugrađana koji su stradali kao žrtve fašističkog terora na brojnim stratištima i koncentracionim logorima samo zbog svog porijekla odnosno vjerske ili nacionalne pripadnosti.

Prema dostupnim podacima u Sarajevu je u toku Drugog svjetskog rata poginulo oko 12.000 njegovih građana (svaki sedmi stanovnik, ili blizu 15 posto ukupne populacije). S obzirom da se većini od njih nepoznato mjesto ukopa upravo su Vraca bila jedino mjesto gdje su im njihovi najmiliji i ostali građani mogli odati počast.

U Spomen-parku Vraca su upisana imena i 2.000 sugrađana poginulih u borbi protiv fašizma, a na tom mjestu su sahranjeni i sarajevski borci antifašisti: Vladimir Perić Valter, Slaviša Vajner Čiča, Slobodan Princip Seljo, Bane Šurbat, Adem Buč, Mustafa Dovadžija, Radojka Lakić...

Komisija za Očuvanje Nacionalnih Spomenika proglasila 2005. godine Spomen-park Vraca Nacionalnim spomenikom pod zaštitom države.