Mujanović je u julu 2020. godine osuđen na deset godina zatvora zbog "zlostavljanja srpskih zatvorenika u Hrasnici tokom rata 1992. godine".

Dok je čitao presudu, sudija Dejan Terzić je rekao da je Sud uglavnom poklonio vjeru izjavama svjedoka, bivših zatvorenika, posebno dvojici – Savi Pejiću i Mirku Vukoviću – koje je prema optužnici lično premlaćivao Mujanović.

Prema optužnici, u periodu od 8. jula do 15. oktobra 1992. u zatvoru u Hrasnici, koji je vodila Armija RBiH, bilo je oko 30 srpskih zatvorenika.

Zatvorenici su, prema optužnici, držani u lošim uslovima i zlostavljani. Neki od njih su prebijani u obližnjem skloništu, nakon čega je njih šest umrlo. Mujanoviću se na teret stavljalo da je lično tukao dva zatvorenika koja su preživjela.

Mujanovićev advokat Dušan Ignjatović je rekao za BIRN da postoji dovoljno dokaza da Apelacioni sud oslobodi njegovog klijenta optužbi za nezakonito zatvaranje.

VEZANI TEKST - Džaferović: Država koja je izvršila agresiju na BiH sudi onima koji su je branili od te agresije

- Što se tiče nečovječnog postupanja i prebijanja, to (optužbe) bi trebalo još da se raščisti (na ponovljenom suđenju) - naglasio je Ignjatović.

Dodao je da prvostepeni postupak nije bio pravičan, jer Viši sud u Beogradu nije prihvatio sve svjedoke koje je odbrana predložila.

- Od 24 svjedoka koje smo mi predložili, koji imaju relevantna saznanja o tome, oni (sud) nam odbiju baš sve, a sve tužilačke svjedoke ispitaju. I onda vam je jasno da to baš i nije neki fer postupak - rekao je on.

Sa druge strane, Tužilaštvo za ratne zločine (TRZ) pozvalo je Apelacioni sud da Mujanoviću izrekne 15-godišnju zatvorsku kaznu, kao što je to zatražilo i pred Višim sudom u Beogradu u završnim riječima u prvostepenom postupku.

Mujanović je uhapšen u julu 2018. na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Od tada je u pritvoru u Srbiji i to vrijeme će biti uračunato u njegovu kaznu. Mujanoviću je, podsjetit ćemo, najprije određen tromjesečni pritvor, koji je produžen zbog "opasnosti od bijega osumnjičenog". Ministarstvo pravde BiH je 22. augusta 2018. godine Ministarstvu pravde Srbije dostavilo zahtjev za izručenje Mujanovića. Međutim, Srbija je ekspresno odbila zahtjev za njegovo izručenje BiH.

Optužnica protiv Mujanovića zasnovana je na dokumentima Dokumentacijskog centra Republike Srpske (RS) za istraživanje ratnih zločina. Na osnovu spiska čiji je autor DCRS iz januara 2002. godine, podnesene su krivične prijave koje su upućene tužilaštvima BiH i Srbije

Nakon izricanja presude, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković poslala je notu Srbiji, tačnije Ministarstvu vanjskih poslova. Turković je također pisala i čelnicima EU Josephu Borellu (vanjski poslovi i sigurnosna politika) i Oliveru Varhelyiju (komesaru za proširenje). U pismu je izrazila nezadovoljstvo zbog nepoštivanja koje Srbija iskazuje i krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje sudskih procesa ratnih zločina. Takva politika Srbije u suprotnosti je s Poveljom Ujedinjenih nacija. Odgovora naravno nije bilo, osim ako se ne računa salva optužbi koje je tada na račun BiH izrekao tadašnji šef srbijanske diplomatije Ivica Dačić. 

VEZANI TEKST - Husein Mujanović u Beogradu osuđen na deset godina zatvora za ratni zločin

Na osnovu neselektivno pravljenih spiskova, krajem 2019. godine, također na graničnom prijelazu između BiH i Srbije uhapšen je i Osman Osmanovi iz Brčkog. Osmanović je bivši pripadnik Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i uhapšen je nakon što su protiv njega podnesene krivične prijave zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina.

U dokumentu pod nazivom "Izvodi iz krivičnih prijava optuženih za ratne zločine u BiH 1992-1995", navedeno je oko 3.500 imena, sa kratkim opisima navodnih ratnih zločina za koja se terete. 

Na spisku po kojem vladajući režim Aleksandra Vučića hapsi, a što su radili i njegovi prethodnici, i nastavit će sa hapšenjima su Ejup Ganić, Sulejman Vranj, Nedžad Ajnadžić, Fikret Prevljak, Dževad Topić Topa, Selim Hadžibajrić, Emin Švrakić, Himzo Selimović, Vahid Karavelić, Jusuf Pušina, Atif Dudaković, Safet Oručević, Rusmir Mahmutčehajić, Naser Orić, Dragan Vikić, Zekerijah Osmić, Zulfikar Ališpago, Munir Alibabić, Bakir Alispahić, Emin Švrakić, Sefer Halilović, dr. Faris Gavrankapetanović...

OVDJE MOŽETE PROČITATI SVA IMENA OSUMNJIČENIH ZA NAVODNE RATNE ZLOČINE ZA KOJE SU KRIVIČNE PRIJAVE PROSLIJEĐENE I BEOGRADU

Spisak počinje od 37. stranice dokumenta.