Bassuener smatra da su Pariz, Washington i London to učinili kako bi od veta spasili mirovnu misiju EUFOR-a, izvršni vojni instrument Europske unije.

- Ali to je samo politički oslabilo Ured visokog predstavnika budući da su reference na ulogu ove institucije izbačene iz teksta rezolucije - ističe Bassuener.

Vijeće sigurnosti UN je jednoglasno usvojilo Rezoluciju kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH na 12 mjeseci. Iako je ranije očekivano da će se prisutnima obratiti i visoki predstavnik Christian Schmidt i predstaviti svoj redovni izvještaj o stanju u BiH, to se nije desilo, a dokument je dostavljen misijama u UN-u.

- Poniženje Zapada možda neće odjeknuti u Briselu i drugim glavnim gradovima u EU ili Washingtonu, ali svakako hoće na Balkanu, Moskvi i u Pekingu - cijeni on. 

Ističe kako će se to protumačiti kao nesposobnost Zapada da skupi volju i odbrani svoju poziciju tamo gdje posjeduje instrumente za to.

- Ovo je kriza volje, a ne sposobnosti - napisao je Bassuener u tekstu "Ponižavajući neuspjeh EU u BiH", kojeg je objavio istraživački centar Carnegie Europe.

Bassuener ističe kako ipak postoje evropski zvaničnici koji pozdravljaju ovakav ishod, ako ne i proces koji je do njega doveo.

- Postoje mnogi razlozi za to, uzimajući u obzir različite agende unutar Unije. Ali za EU institucije i neke zemlje članice, izvršni instrumenti OHR-a i EUFOR-a jesu problem, blateći njenu mašineriju proširenja.

Nadalje, naglašava kako nepriznavanje visokog predstavnika na kojem insistiraju Rusija, Kina i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je zapravo njihova želja za potpunim zatvaranjem OHR-a, što bi znatno narušilo sposobnost da se sprovede Dejtonski mirovni sporazum, što jeste cilj.

- Nažalost, institucije EU i mnoge njene države članice također su dugo potkopavale OHR. Vide ga kao povratak na provedbu mira u zemlji s perspektivom članstva i vjeruju da bi izgledi za pridruživanje uniji trebali potaknuti političare u BiH da usvoje pravnu stečevinu EU i dostignu standarde.

Ne želeći računati sa svojom promašenom politikom u BiH i ostatku Balkana, političko vodstvo EU okreće se birokratskoj trijaži kako bi prikrilo neuspjeh: saradnji s lokalnim etničkim liderima, kako bi postigli smirivanje, pojašnjava autor, i dodaje kako je Dodik definitivni pobjednik u ovoj situaciji, a lider HDZ BiH Dragan Čović je lijepo poslužen.

- U međuvremenu, odgovor EU uz podršku Sjedinjenih Američkih Država je sastavljanje paketa koji će "nešto dati Dodiku" i zadovoljiti Čovića. On želi strukturalne promjene kako bi osigurao da samo on može osvojiti hrvatsko mjesto u Predsjedništvu BiH na izborima sljedeće godine i zaprijetio je da će spriječiti izbore ako ne bude zadovoljan. Nagrađivanje prijetnji u nadi da će prestati se zove: udovoljavanje - smatra autor teksta, dodajući da to što BiH "polako klizi ka mogućem sukobu" nije samo propust Europske unije ali ima na sebi etiketu "made in EU".

Poruka je poslana daleko izvan BiH, čiji građani postepeno shvataju kako su EU i SAD-e samo dva od mnogih geopolitičkih igrača zaokupljenih samim sobom i povrh toga nesposobni licemjeri. Sva njihova priča o borbi protiv korupcije je neiskrena dok očajnički traže dogovore s bh. etničkim kumovima.

Poruka koju građani širom Balkana čuju je: ako zaista vjerujete u vrijednosti liberalne demokratije, vladavine prava, i jednakog društva koje štiti dostojanstvo pojedinca, onda nemate podršku normativne moći EU. Sami ste. EU je uz vaše lidere, zaključuje Bassuener.