VEZANI TEKST- Izmjene Izbornog zakona: Ključ izbora i smjena članova CIK-a predaje se u ruke državnih delegata

- Obraćamo se zbog sve češćih političkih napada na CIK, na narušavanje nezavisnosti ove institucije. CIK je dejtonska kategorija ustanovljena stalnim Izbornim zakonom 2001. godine, kao nezavisna i nepristrasna institucija čije ovlasti proizilaze iz ovlasti Parlamentarne skupštine BiH.

Posljednjih godina počeli su žestoki pritisci, zastrašivanja, napadi i prijetnje vladajućih struktura smjenom i stavljanjem pod političku kontrolu CIK-a BiH, dok pokušaji urušavanja i nezakonitog oduzimanje nadležnosti ovoj instituciji ne prestaju. 

Od tada ne prestaju napadi na CIK s nastojanjem da se ova državna institucija stavi pod čvrstu političku kontrolu, da provodi političke odluke, a ne zakon - navodi se u pismu.

Arnautović podsjeća da su članovi CIK-a imenovani u skladu sa Zakonom, te da je pitanje legaliteta imenovanja članova CIK-a riješeno sudskim presudama u više predmeta.

- To je res iudicata, što znači da je tek istekom mandata, pod uvjetom da nije počinjeno krivično djelo, moguće zamijeniti članove CIK-a prije isteka njihovog mandata. Nagoviještenim izmjenama izbornog zakonodavstva se ne mogu retroaktivno oduzimati stečena prava iz već zasnovanog odnosa utemeljenog na postojećim zakonskim osnovama, potvrđeno odlukama Suda BiH - piše Arnautović.

Dodaje se i da Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisje, kojim se rukovodi EU, jasno propisuje da tijela koja imenuju članove izbornih komisija ne bi trebala imati diskreciono pravo njihovog opoziva, jer se time baca sumnja u njihovu nezavisnost. Diskreciono pravno opoziva je neprihvatljivo, ali opoziv iz disciplinskih razloga je dozvoljen.

Arnautović ujedno ukazuje da je jednoj članici CIK-a istako mandat 17. maja 2023, međutim komisija za imenovanje novog člana se nikada nije sastala, nije sazvana niti je raspisala konkurs.

- Ističemo da je ta pozicija, odnosno osoba koja treba da bude imenovana, pripadnik iz reda Ostalih, koja od 1.1.2024. godine preuzima dužnost predsjednika Centralne izborne komisije, pod čijim rukovodstvom će se rapisati Lokalni izbori u maju 2024. i isti provesti u oktobru.

Molim da preuzmete sve neophodno iz vaše nadležnosti i uloge kao međunarodnog faktora i medijatora kako bi se zaštitila i očuvala ova institucija od neprimjerenih političkih pritisaka i zastrašivanja - navodi se u pismu. 

VEZANI TEKST - Dodik: Prvo riješiti Ustavni sud BiH i Izborni zakon, bez toga neće moći dalje

Vladajuća koalicija na državnom nivou planira u proceduru uputiti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se, između ostalog, tiču načina izbora članova CIK-a.

Izmjenama se politizira izbor članova CIK-a jer se, novim prijedlogom, u postupak njihovog imenovanja uključuje i Dom naroda (do sada je izbor vršio samo Zastupnički dom), a iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CiK-a, isključuju se članovi koje je do sada imenovao predsjednik CiK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).