VEZANI TEKST - The Times piše: Zapad sprema sankcije protiv Dodika

Svojevremeno je javno govorio i na vanjskopolitičkom odboru irskog parlamenta, kada je rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska nazvao separatističkim te pozvao Evropsku uniju da ih izolira. Bilo je to u vrijeme kada je Dodik bio predsjednik Republike Srpske. Međutim, Ashdowna u Evropskoj uniji nisu doživljavali ozbiljno.

Godinama, pa i deceniju poslije sve njegove procjene pokazale su se tačnima. Dodik trenutno pokušava realizirati barem nešto, ako ne uspije odmah sve, od onoga što zagovara više od deceniju. Ide korak po korak, a crvenu liniju koju je prešao održavanjem neustavnog referenduma o danu RS tada je trajno izbrisao i, nažalost, nezaustavljivo ide ka komadanju države Bosne i Hercegovine.

I Evropska unija, pogubljena u vlastitim unutrašnjim ratovima, i Sjedinjene Američke Države sa "krupnijim" vanjskopolitičkim problemima, osim verbalnih prijetnji sankcijama, od avgusta ove godine kada je Dodik blokirao rad institucija Bosne i Hercegovine pa do posebne sjednice Narodne skupštine RS-a na kojoj su usvojeni neustavni zaključci, ne čine ništa konkretnog. A Dodik, radi li radi na rušenju države i Dejtonskog sporazuma.

- Američka administracija spremna je da uvede nove sankcije osobama u Bosni i Hercegovini koje su uključene u kriminalne i koruptivne radnje, kazao je za BN televiziju američki ambasador u BiH Eric Nelson.

- Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sistemske korupcije - rekao je Gabriel Escobar, američki izaslanik za zapadni Balkan, u razgovoru za Hinu.

- Da budem iskren, problem u BiH nije etnički, nego su to sistemska korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera koje utječu na sposobnost državnih institucija da ispravno funkcioniraju - rekao je Escobar dodajući:

- Sankcije postoje, ali neće biti usmjerene na Republiku Srpsku i Federaciju ili na njihove građane, nego na korumpirane pojedince.

Korupcija, korumpirani pojedinci. Korumpirani pojedinci, korupcija. Treba ih sankcionisati! I to podhitno! I ne samo sankcionisati, već i procesuirati.  

VEZANI TEKST - Izetbegović za BBC: Sankcije Dodiku nisu dovoljne, mora se uraditi više, očekujemo to od SAD-a

Ali, šta je sa rušenjem ustavnog poretka BiH? Podrivanjem Dejtona?

Vratimo se Ashdownu. Svojim je odlukama smijenio najveći broj zvaničnika, mahom iz RS-a, koji su kršili Dejtonski sporazum. Te 2004. godine je samo za jedan dan smijenio čak 59 političara.

Svi funkcioneri su smijenjeni zbog opstrukcije napretka Bosne i Hercegovine ka stabilnosti, prosperitetu i vladavini prava, što se odrazilo negativnom odlukom NATO lidera o pristupanju zemlje Partnerstvu za mir. Poruka koju je tada ovako drastičnim kažnjavanjem poslao svima koji ruše državu BiH bila je snažna i imala efekta.

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2001. godine smijenio je tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića zbog podrivanja ustavnog poretka zemlje, te poziva na formiranje trećeg entiteta i podržava ratne zločince.

Na formiranje trećeg entiteta, ne baš kroz formu tzv. hrvatske samouprave kako je to radio Jelavić, ali je u tu svrhu osnovao privatnu udrugu HNS, suptilno poziva i predsjednik HDZBiH Dragan Čović. Njegova je krinka 2legitimno predstavljanje" i "ravnopravnost".

Da na kraju mandata Valentin Inzko nije nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koji se odnose na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina, Dodik, a uz njega i Čović kojem odgovara svaki politički potez koji povlači njegov partner, našao bi neki drugi izgovor zašto blokira institucije BiH.

Odluka o blokadama, a potom i usvjanju neustavnih zaključaka u NSRS, zasigurno nije donesena preko noći, već je rezultat višegodišnjih temeljitih priprema. Onih o kojima je davno govorio Ashdown.

VEZANI TEKST - Nelson: SAD je spreman da uvede nove sankcije osobama u BiH

Bivši državni sekretar Velike Britanije i lider Konzervativne stranke William Hague nedavno je upozorio na trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini i mogućnost njenog širenja na cijelu Evropu.

Istakao je ruski utjecaj, za koji kaže da zahtijeva odgovor zapadnih nacija. Rješenje Hague vidi u sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Velike Britanije za one koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, a predlaže i pojačavanje snaga EUFOR-a NATO trupama, koje bi bile raspoređene u Brčkom i na aerodromu u Tuzli.

Njemačka, Holandija, Luksemburg, Belgija i Češka, Velika Britanija jasno zagovaraju sankcije Dodiku i ekipi oko njega koja ga podržava. Najžešći protivnik je Mađarska, ali tu su i Francuska i Slovenija.

U novembru je visoki predstavnik Christian Schmidt rekao da su bonske ovlasti "vjerovatno dio rješenja", odgovarajući na pitanje o tome kako ih je njegov prethodnik Valentin Inzko koristio. Na pitanje novinara BBC-a o tome kako je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko bio veoma neodlučan da koristi bonske ovlasti koje su mu stajale na raspolaganju Schmidt je dao prilično jasan odgovor.

- Imam ih u ladici i kao svaki dobar ugovor - ostaje u toj ladici. Ako dolaze izazovi, mora postojati razumijevanje da su bonske ovlasti vjerovatno dio rješenja - rekao je Schmidt.

Dodik je, podsjetimo, pomagao novčano osuđene ratne zločince, kitio ih odlikovanjima, kontinuirano ruši državne institucije, negira visokog predstavnika koji je glavni tumač Dejtonskog sporazuma, a to znači da negira i sam sporazum. Dovoljno grijeha nakupio je za proteklu deceniju, da je davno trebao biti sankcionisan. 

Već dugo se sankcijama maše Dodiku ispred nosa, a on poručuju da ih se ne boji, pa čak i da je siguran kako neće uopće biti donesene. Ako sankcija ne bude odmah u januaru 2022., neće ih biti zadugo, jer se i unutar međunarodne zajednice odvijaju teške političke utakmice. A poslije, čak i ako se EU i SAD odluče da ih donesu, pitanje je da li će i kakvog efekta imati. 

Kako je Westendorp čuvao leđa Dodiku 

Nikola Poplašen, tada predsjednik RS-a je u martu 1999. pokušao smijeniti premijera RS-a Milorada Dodika pozivajući se na ustavne ovlasti, zbog čega je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp zaprijetio Poplašenu da će ga suspendirati, što je 5. marta i učinio, optuživši ga za rušenje Dejtonskog sporazuma. Westendorpovu odluku Poplašen je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom" te je nije prihvatio, dok ju je Dodik podržao objašnjenjem da je Poplašen ugrožavao instituciju predsjednika, te da ju je Westendorp zaštitio. NSRS je podržao Poplašena i zastupnici su glasali protiv Westendorpove odluke o smjeni. Westendorp je, međutim, ignorirao odluku Narodne skupštine i 8. marta proglasio odluku konačnom. Zahvaljujući Westendorpovoj odluci, Dodik je ostao predsjednik Vlade RS-a do januara 2001. godine. 

Šta su bonske ovlasti i Aneks 10 

Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH uveo je institut visokog predstavnika, a njegov je mandat dodatno proširen bonskim ovlaštenjima 1997. godine, odlukom Vijeća za provođenje mira (PIC). Glavni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, a prema tome i Ustava BiH (Aneksa 4) je visoki predstavnik.

Razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, PIC je u decembru 1997. godine omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.