Nacrt zakona o sudu Bosne i Hercegovine, konstantno apostrofiran kao evropski prioritet, posljednji put je bio na dnevnom redu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 19. marta, kada je i skinut jer nije bilo dogovora vladajuće koalicije (Trojka, SNSD i HDZ). Od tada ga više ne spominju u javnosti.

Vladajuća koalicija se "zadeverala" zbog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, prvo zbog onih koje je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovne uputilo u proceduru, a koje su zapravo HDZ-ove, a onda zbog onih koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt pa je SNSD Milorada Dodika prijetio blokadama, govorio o secesiji, međusobno se prepucavao s Trojkom.

Nakon svega, predstavnici vladajuće koalicije su se u Istočnom Sarajevu sastali 17. aprila, kada su se dogovorili da će se pokušati dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona BiH, i to do petka, ovog sutrašnjeg, a kako bi taj zakon bio produkt "domaćih aktera", a ne nametnut.

O tome, te o "zaboravljenom" zakonu o sudu BiH pitali smo ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunozu (HDZ).

Zanimalo nas je šta se dešava sa zakonom o sudu, o kojem je posljednji put javno bilo riječi prije više od mjesec, ima li dogovora, da li je sporno samo sjedište Apelacionog odjela Suda BiH (gdje SNSD traži Banju Luku, a Trojka pa i dijelom HDZ Istočno Sarajevo), te hoće li ovaj zakon, ako bude usaglašen, ići na javnu raspravu. 

- Moram naglasiti da smo donosili puno teže zakone u posljednjih 15 mjeseci nego što je to zakon o sudu BiH. Činjenica jest da je sporno sjedište drugostepenog suda, a upravo bit ovog novog zakona jeste da su drugostepeni i prvostepeni sud razdvojeni, da suce drugostepenog suda bira VSTV i da imaju svoj zaseban budžet i predsjednika suda. Načelno, mi smo usaglasili da to trebamo riješiti jer na taj način strankama u postupku se osigurava pravo na efektivni pravni lijek, te se garantuje da će drugostepeni sud zaista biti nezavisan u skladu sa članom 13. Evropske konvencije o ljudskim pravima – odgovorio je ministar Bunoza.

Istakao je da, "nažalost, još ne postoji konsenzus oko sjedišta drugostepenog suda iako je Ministarstvo pravde BiH ponudilo i prijedlog da se naknadno, u roku od godinu, odredi sjedište, a da zakonskim rješenjem reguliramo ono oko čega postoji konsenzus".

- Bilo je i prigovora u odnosu na krivične nadležnosti kada se radi o krivičnim djelima koja su počinjena na prostoru jednog entiteta. Prijedlog Ministarstva pravde BiH je usaglašen sa stavovima Venecijanske komisije jer smo bili dužni jasno precizirati u kojim situacijama će Sud BiH biti nadležan, a to smo uskladili s članom 83. ugovora o funkcioniranju Evropske unije – dodao je Bunoza.

Tvrdi i da je zakon već bio na e-konsultacijama, da se na njemu radi više od 12 godina i da posljednji prijedlog Ministarstva pravde BiH nema značajnih odstupanja u odnosu na prijedlog koji je bio na e-konsultacijama.

Suprotno tome, iz Transparency international BiH nedavno je saopćilo da Ministarstvo pravde BiH krije Nacrt zakona o sudu pozivajući se na jedno od niza ograničenja iz novog Zakona o slobodi pristupa informacijama, po kojem institucija može ograničiti pristup informaciji ako bi njeno objavljivanje "moglo ozbiljno narušiti proces njene izrade".

Ministar Bunoza je odgovorio i na pitanja o izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno može li se do petka, sutra, očekivati dogovor.

Sudeći po njegovom odgovoru, ostaje se na onom prijedlogu koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravde BiH, a koji je skoro identičan zakonu koji je ranije u parlamentarnu proceduru uputio HDZ, gdje se traži, između ostalog, izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda po mjeri ove stranke. Ovaj zakon su, doduše prošli mjesec, iz Trojke ocijenili neprihvatljivim.

- Želim pojasniti oko Izbornog zakona da su na sastanku političkih lidera formirane tri posebne radne grupe koje su trebale usaglasiti tri zakona i to: Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou institucija BiH, Zakon o Sudu BiH i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Prva grupa je uspjela usaglasiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa, ali to nisu uspjeli kod druga dva zakona – naveo je Bunoza.

Dodao je da je Ministarstvo pravde BiH neusaglašeni prijedlog Izbornog zakona dostavilo na e-konsultacije "s ciljem da uključimo javnost kako bi dala konstruktivne primjedbe i prijedloge, nakon čega bismo te primjedbe ugradili u tekst zakona i pokušali na Vijeću ministara BiH usvojiti Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH".

- Kao što vam je poznato, u međuvremenu je visoki predstavnik reagirao i nametnuo Izmjene i dopune Izbornog zakona. To je nesvakidašnja situacija jer, u svakom slučaju, bilo je dovoljno vremena da eventualno u naš prijedlog ugradimo i sugestije međunarodne zajednice pa i visokog predstavnika. Tako smo radili i u posljednjih 15 mjeseci što je rezultiralo velikim uspjehom.

Nakon što pribavimo sva potrebna mišljenja institucija na nacrt Izbornog zakona, uvažavajući nametnute odredbe od visokog predstavnika, ostaje nam da pokušamo riješiti onaj dio Izbornog zakona koji nije bio predmet nametanja – odgovorio je Bunoza.

Po ovome, uvažit će se nametnute odredbe visokog predstavnika, koje se odnose na integritet izbora i veću zaštitu Centralne izborne komisije, a ako se uzme u obzir da SNSD ne priznaje ni visokog predstavnika ni nametnute izmjene Izbornog zakona pa je Narodna skupština RS-a kao odgovor usvojila "svoj" Izborni zakon, do dogovora o izmjenama na državnom nivou neće doći.