Zubak za Faktor: Neprihvatljivo je uskratiti nekom pravo da bude biran u Dom naroda

objavljeno: 21.03.2018. u 16:48

Birati i biti biran je osnovno ljudsko pravo u svakom demokratskom društvu. O mogućnosti uskraćivanja tog prava dijelu stanovništva FBiH u četvrtak će, na osnovu apelacije Borjane Krišto, raspravljati sudije Ustavnog suda BiH.

Sporan je za Krišto član IV.A.2.8. stav 3. Ustava FBiH, kojom se utvrđuje da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog izabranog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. Za zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH je ta odredba neprihvatljiva, neusklađena sa Ustavom BiH, Evropskom konvencijom i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima te od Ustavnog suda BiH traži da je proglasi neustavnom.

Za istu tu odredbu, utemeljenu na Vašingtonskom sporazumu, su 30. marta 1994. godine, na sjednici Ustavotvorne skupštine FBiH, glasali svi zastupnici HDZ-a BiH te je ista utvrđena kao integralni dio Ustava FBiH.

- Treba znati da se u procesu izbora delegata u Dom naroda kombiniraju metode pozitivne diskriminacije i proporcionalnosti. U našem slučaju je to primijenjeno ustavnom odredbom da se iz svakog kantona bira po najmanje jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu, i to zadovoljava načela pozitivne diskriminacije i proporcionalnosti. Zašto pozitivna diskriminacija? Upravo zbog toga da oni koji čine manjinu u pojedinim područjima, odnosno u našem slučaju kantonima, mogu također participirati u donošenju važnih odluka – kazao je u razgovoru za Faktor Krešimir Zubak, potpisnik Vašingtonskog sporazuma i prvi predsjednik FBiH.

VEZANI TEKST - FBiH u rukama Ustavnog suda: Odlučuje se o dokumentu koji je temelj entiteta

Uloga Doma naroda Parlamenta FBiH je, pojašnjava Zubak, davanje mogućnosti pripadnicima manje zastupljenih naroda, koji nemaju dominantan položaj u Zastupničkom domu, da utječu na donošenje odluka. Suština je, dodaje, da se pripadnicima konstitutivnih naroda u kantonima u kojima su manjina omogući učešće u donošenju važnih državnih odluka, prije svega zakona.

- Svako drugo rješenje bi poništavalo tu bitnu i ključnu ulogu u svemu tome, o ulozi Doma naroda u našem političkom sistemu. Konstitutivnost se ne mjeri ni brojem ni postotkom. Svakom pripadniku konstitutivnih naroda treba osigurati pravo, a to je temeljno ljudsko pravo, da bira i da bude biran u sva državna tijela pa i u, između ostalog, Dom naroda. Ako bi isključili nekome, recimo iz Bosansko-podrinjskog kantona, to pravo i da ne može biti biran ili birati članove Doma naroda, onda mu vi uskraćujete jedno temeljno ljudsko pravo – tvrdi Zubak.

Upravo se u oduzimanju prava na izbor u Dom naroda pripadnicima konstitutivnih naroda iz pojedinih kantona zasnivaju zahtjevi HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona BiH, a apelacijom Ustavnom sudu BiH na odredbe Ustava FBiH nastoje "utvrditi" svoje zahtjeve. Ukoliko bi Ustavni sud BiH udovoljio zahtjevima HDZ-a BiH, te ukoliko bi se izborno zakonodavstvo prilagodilo potrebama te stranke, to bi moglo rezultirati hiljadama novih tužbi Evropskom sudu za ljudska prava.

VEZANI TEKST - Oni za HDZ nisu Hrvati: "Ja sam, ako ništa, osam godina duže Hrvat od Čovića"

Sud u Strazburu je, podsjećanja radi, već donio niz presuda o kršenju ljudskih prava u BiH, poput presuda u predmetima "Sejdić-Finci", "Zornić" i "Pilav", a novi talas tužbi, koji bi imao sličan epilog, udaljio bi našu zemlju od Evropske unije i istinski demokratskog društva, kakvo nastojimo postati.