Albanija, Crna Gora, BiH i Hrvatska ovih dana potresene su nizom zemljotresa. Najteže je u Albaniji gdje je jučer u 3.55 satu zemljotres jačine 6,4 po Rihteru, s epicentrom u Jadranskom moru, žestoko uzdrmao Drač i Tiranu. Broj mrtvih za sada iznosi 30, ali vjerovatno nije konačan.
Ovaj dio Evrope nije stran zemljotresima, a kada je u pitanju BiH najveću štetu napravio je zemljotres u Banjoj Luci, koji se 27.oktobra 1969. godine dogodio u 8.53 sati. Jačina je iznosila šest stepeni po Richteru. Poginulo je 15 Banjalučana, a 1.117 ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova.
{$galerijaFotografija}
Ipak, otkako postoje puzdani podaci o žrtvama, najrazorniji na Balkanu bio je jedan drugi zemljotres. U Skoplju je 26. jula 1963. godine poginulo 1.070 ljudi, više od 3.000 je povrijeđeno, a između 120.000 i 200.000 osoba ostalo je bez vlastitog doma. U ovom potresu je uništeno između 75 i 80 posto grada.
Jačina zemljotresa u Skoplju iznosila 6,1 stepen po Richteru, trajao je 17 sekundi, registriran je u 5 sati i 17 minuta, a osjetio se na 50.000 kilometara kvadratnih.
Skoplje je, inače, u više navrata potpuno uništavano zemljotresima. Na prostoru između sela Zlokućani i Bardovci nekada je postojao grad Skupi, metropola provincije Dardanija. Ovaj rimski grad je 518. godine do temelja bio srušen u katastrofalnom zemljotresu od čak 11 stepeni Richterove skale.
Na ruševinama Skupija izniklo je novo Skoplje, koje je 1.555. godine ponovo stradalo u katastrofalnom zemljotresu jačine 10 stepeni po Richteru. Ovim gradom sudbina se i po treći put poigrala 26. jula 1963. godine.
Zvanično najjači zemljotres na teritoriji Balkana u moderno doba dogodio se 15. aprila 1979. godine u 6.19 sat i bio je jačine 7,0 Richterove skale. Epicentar se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale. U ovom zemljotresu život je izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, dok je bez krova nad glavom ostalo preko 100.000 ljudi.
Inače, zemljotres u Skoplju bio je povod da se u tadašnjoj SFRJ ustanove novi standardi za gradnju objekata, što je vjerovatno smanjilo štetu u budućim podrhtavanjima tla.