Zdrava prehrana: Patite li od ortoreksije?

Objavljeno: 06.02.18 u 09:28

Provedete li više od tri sata u danu razmišljajući o zdravoj hrani? Planirate li svoje obroke čak nekoliko dana unaprijed? Izolira li vas prehrana iz društvenog života? To su neka od pitanja čiji potvrdni odgovori mogu naslutiti na problem opsjednutosti zdravom hranom.

FOTO: ILUSTRACIJA
FOTO: ILUSTRACIJA

Sam pojam ortoreksije dolazi još iz 1997. godine kad ga je definirao dr. Steve Bratman. Naziv pojma dolazi od grčke riječi "orthos" što znači pravilno ili ispravno te riječi "reksija" što označava apetit. Kod ortoreksije je u pitanju patološka usmjerenosti na zdravu prehranu.

Takve osobe su silno zabrinute šta jedu i hrana im može postati primarni životni sadržaj, dok druge sastavnice života bivaju manje važnima od planiranja obroka. Ortoreksija još nije klasificirana kao bolest ili poremećaj, ali kao postojeći društveni fenomen može utjecati na osjetljive i rizične grupe, ponajprije mlađe osobe. Često ortoreksija može biti jedan od prvih simptoma poremećaja kao što su anoreksija i bulimija, piše Geek.hr.

Onda kad trud, pravila, organizacija i svakodnevni napori bitnim dijelom postanu usmjereni na prehranu, vjerovatno je u pitanju pretjerivanje. Stručnjaci smatraju kako još ne postoji dovoljno istraženosti tog fenomena kako bi se potvrdilo da je u pitanju poremećaj prehrane. Međutim, ne mora postojati stroga definicija da se određeno ponašanje počne percipirati kao mogući rizični faktor.

Prehrana će postati "nezdrava" kad se počinje sukobljavati s uobičajenim životom i normalnim životnim sadržajima. Mnogi počinju restrikcije u prehrani izbacivanjem određenih namirnica (iako na njih nisu alergični), a potom često i cijelih grupa namirnica, nakon čega sve može preći u strože restrikcije koje postanu štetne za zdravlje.

Nije dobro niti preporučljivo izbacivati cijele grupe namirnica iz prehrane ukoliko smo zdravi, tj. ne bolujemo od neke konkretne bolesti. Isto tako, ni same dijete koje se povezuju uz određene bolesti (npr. celijakija, dijabetes) nisu odgovarajuće za osobe koje ne boluju od tih bolesti. S druge strane, u hrani bi trebalo i uživati, a umjereno i raznoliko je najčešće uvijek dobra preporuka za one osobe kojima nije drukčije propisao ljekar.

Pravilnija prehrana apsolutno ima pozitivnog učinka na zdravlje, no ne bi trebalo pretjerivati da dođe do narušenja zdravlja. Profesor psihologije Patrick Denoux tvrdi kako je pojedinac koji boluje od ortoreksije "sputan nizom pravila koje silom nameće samom sebi". Pritom se tako često socijalno izolira, preskačući društvena događanja na kojima je u izvjesnoj opasnosti da dođe u napast te pojede, napriimjer, pržene krumpiriće.