U Banjoj Luci će do kraja godine biti otvoren Informativni centar sa ratnom arhivom, a kako bi svi građani koji žele da pronađu informacije o proteklom ratu na području BiH, mogli da se na jednom mjestu informiraju.

-Iako je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a, prilikom realizovanja te ideje namjeravao da uspostavi saradnju i sa Haškim tribunalom i da se dobiju dokumenta sa suđenja, a koja nemaju oznaku tajnosti, do saradnje nije došlo uz sve napore iz Republike Srpske - kazao je za beogradske Novosti Milorad Kojić, direktor ovog centra.

Kojić kaže da su već imali četiri urgencije prema Haškom tribunalu da im dostave dokumentaciju, te ističe "da je u čitavoj priči veoma loše od strane Tribunala što je odmah ustupio dokumentaciju Sarajevu, kad su je tražili za otvaranje svog informacionog centra, i da je isti otvoren još prošle godine, dok za Banju Luku očigledno važe drugi aršini".

Ako se posmatraju samo Kojićeve izjave, može se na prvu zaključiti da "Hag ignoriše Banju Luku", te da im "Hag ne da dokumentaciju". Istina je posve drugačija.

O čemu se zapravo radi, u razgovoru za Faktor je pojasnio gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka.

-Prepoznavajući i uvažavajući značaj zaostavštine Haškog tribunala, administracija Grada Sarajeva je još 2008. godine inicirala aktivnosti kako bi po okončanju rada preuzela i institucionalno zbrinula kompelatan arhiv Tribunala. Vijeće sigurnosti UN-a je u svom Izvještaju iz 2008. godine, a kasnije i Rezolucijom iz 2010. godine utvrdilo dinamiku prestanka rada Haškog tribunala i osnovalo njegovog pravnog sljednika Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove koji je formalno počeo sa radom 1. januara 2018. godine. U navedenim dokumentima Vijeća sigurnosti raspravilo se i pitanje dalje sudbine i fizičkog smještaja cjelokupnog arhiva Tribunala, te je odlučeno da on u svojoj fizičkoj formi ostaje vlasništvo UN-a, te time i pod njegovim skrbništvom. Međutim, Vijeće sigurnosti je zatražilo od Tribunala, a kasnije i Mehanizma da sa zemljama bivše Jugoslavije uspostavi odgovarajuću saradnju u pogledu osnivanja informativnih centara putem kojih će sva javnosti imati direktan i siguran elektronski pristup svim javno dostupnim spisima i arhivi  Tribunala kao i Mehanizma. S tim u vezi, Tribunal je inicirao saradnju sa prevashodno glavnim gradovima bivše Jugoslavije u pogledu uspostave ovih centara - pojašnjava Skaka.

Memorandumom o razumijevanju između krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Grada Sarajeva za razvoj Informativnog centra u Sarajevu od 29. novembra 2016. godine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Grad Sarajevo su regulirali pitanja uspostave, sjedišta i mandata budućeg Informativnog centra o MKSJ u Sarajevu.

Memorandumom je definirano da u djelokrug rada Centra, pored pružanja uvida u elektronski arhiv Tribunala svim zainteresiranim subjektima, spada i obavljanje poslove informiranja javnosti o pitanjima ratnih zločina, edukacije iz oblasti međunarodnog humanitarnog i krivičnog prava kao i privređivanja izložbenih postavki koje imaju za cilj da prikažu rad i nasljeđe Tribunala, a čime se doprinosi procesu tranzicione pravde i jačanju vladavine prava u BiH i regiji.

-Zalaganjem aktuelne administracije Grada Informativni centar o MKSJ Sarajevo je zvanično počeo sa radom 23. maja 2018. godine i riječ je o prvom centru ove vrste u regiji koji istovremeno razvija sve komponente svog mandata i koji je za godinu svog postojanja ugostio više od 700 domaćih i stranih studenata, istraživača i učenika, pet međunarodnih konferencija, te omogućio da dio njegovog sadržaja bude i orginalna sudnica Tribunala koju smo dopremili iz Haga i koju svakodnevno obilaze i turisti našeg grada i tako se upoznaju i sa novijom historijom naših prostora na temelju činjenica koje je utvrdio Tribunal u svojim pravosnažnim presudama - navodi Skaka.  

Uspostava i rad Informativnog centra o MKSJ Sarajevo, potcrtava naš sagovornik, od izuzetnog je značaja kako za Sarajevo tako i za našu zemlju i regiju.

-Centar  intenzivno radi na tome da postane jedinstveno mjesto na kojem će studenti i istraživači različitih profila iz BiH i svijeta izučavati pravnu građu Tribunala. Naš cilj je i da omogućimo domaćim pravnim ekspertima, prevashodno akademskom osoblju,  tužiocima i sudijama koji rade na predmetima ratnih zločina, da putem resursa Centra rade na jačanju vlastitih profesionalnih kapaciteta, kao i kapaciteta samih institucija iz kojih dolaze. Vrijedi spomenuti da smo u tom pravcu formalizirali saradnju sa Pravnim fakultetom Univerziteta u Sarajevu i Sudom Bosne i Hercegovine. Trenutno vodimo razgovore i sa ostalim akademskim i pravosudnim institucijama koje će se uključiti u ovu saradnju. Ovim putem najavljujem i veoma značajan događaj koji će Informativni Centar organizovati u oktobru ove godine iz svojih prostorija u saradnji za Mehanizmom u Hagu, a na kojem će putem videoveze biti održano predavanje za profesore i studente pravnih fakulteta u Sarajevu, Zagrebu, Nišu, Skoplju i Prištini od strane sudija, tužioca i stručnog osoblja Suda u Hagu - kaže gradonačelnik Sarajeva.

Centar je uputio inicijativu prema Rektoratu Univerziteta u Sarajevu za pokretanje zajedničkog međunarodnog doktorskog studija na Univerzitetu u Sarajevu: Istraživanje holokausta i genocida (Joint International PhD Programme: Studies in Holocaust and Genocide), zajedno sa okvirnim prijedlogom Programa zajedničkog međunarodnog doktorskog studij:Istraživanje holokausta i genocida (Joint International PhD Programme: Studies in Holocaust and Genocide),  koji je izradio Savjet gradonačelnika za Informativni centar.

-Prema informacijama kojima raspolažemo u ovom momentu, Senat Univerziteta u Sarajevu je već oformio radnu grupu koja radi na izradi Elaborata o pokretanju ovog studija i u čijem sastavu je po jedan profesor sa svakog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Realizacijom ove inicijative, preko terminala Centra, domaćoj i svjetskoj javnosti, akademskoj zajednici, naučnoj i istraživačkoj zajednici, političkoj, medijskoj, kulturnoj i umjetničkoj zajednici, ogromna baza podataka, digitaliziranih i arhiviranih dokumenata MKSJ bi služila kao najveća istraživačka baza podataka za izučavanje uzroka i posljedica genocida, etničkog čišćenja, zločina protiv čovječnosti, masovnog silovanja, zlostavljanja i teroriziranja civilnog stanovništa i ostalih ranjivih kategorija sa različitih naučnih aspekata (pravnih, historijskih, politoloških, psiholoških, religijskih, itd.). Doprinos akademske zajednice bi time ne samo detektovao uzroke i posljedice ratnih zločina, već bi doprinio i detektovanju i preveniranju svih onih ponašanja i djelovanja koja bi mogla ukazivati na slične namjere i ponavljajuće obrasce. 

Na kraju, ništa manje nije značajna ni činjenica da se kroz mandat Centra i time prikazivanje rada i građe Tribunala daje i  vjerodostojna  historijska geneza o ratu na području bivše Jugoslavije u periodu od 1991. godine, a koja je utemeljena na činjenicama koje je utvrdio MKSJ u svojim presudama. Na ovaj način se odvija i borba protiv negiranja i sprečava revizionizam - naglašava Skaka.  

Interes za Centar je veliki. Iako je otvoren prošle godine, a praktično sa radom počeo nedavno, Skaka kaže da su izuzetno zadovoljni postignutim rezultatima, odnosno posjetama i interesom koji pokazuju građani.  

-Veliki je odaziv javnosti na sve javne događaje koje organiziramo, a naročito nas raduje da na njima vidmo i veliki broj mladih ljudi. Posebno je značajno da postoji interes za Centar i njegov sadržaj među posjetiteljima koji nisu iz BiH. Moram napomenuti i da je posjeta Informativnom centru nezaobilazan dio obilaska sarajevske Vijećnice, iako posjeta Centru nije dio zvanične turističke ponude. Isto tako, bilježimo slučajeve gdje turisti dolaze isključivo u posjetu Centru. Prilikom posjeta turisti pokazuju veliki interes da saznaju više ratnim došavanjima na području BiH, opsadi glavnog grada, genocidu u Srebrenici, a izuzetno su zainteresirani i za statistiku rada MKSJ i  njegovo nasljeđe. Veliki interes pokazuju i za obilazak autentičke sudnice Haškog tribunala, a naročito cijeneći da je Sarajevo sada prvi grad nakon Nurnberga koji ima originalnu sudnicu jednog međunarodnog suda u kojoj se sudilo osobama optuženim za ratne zločine. Centar je posjetilo i nekoliko međunarodnih novinskih ekipa, kao i novinara freelancera, koji su u svijet odnijeli priču o ratnim zločinima na području BiH kroz presude MKSJ.

Osoblje Centra i gradska administracija uopće ulaže velike napore da razvijaju mandat Centra u svim komponentama i da institucionaliziraju saradnju sa ključnim partnerima, tako da će dalje aktivnosti Centra i promocija njegovog rada nesumjivo utjecati i na dodatno povećanje interesa građana za Informativni centar. Posebno smo opredjeljeni na saradnju sa građanima i udruženjima građana koji dolaze izvan Sarajeva. Smatramo da će naš mandat dati podstrek objektivnom sagledavanju činjenica i to isključivo kroz presude MKSJ, te da ćemo kroz različite informativne i edukativne sadržaje doprinijeti, barem jednim dijelom, uspješnom okončanju procesa tranzicione pravde u BiH - poručuje na kraju Skaka.