U maju ove godine, grupa oformljena na društvenoj mreži Facebook pod nazivom "Neplodnost-Iskustva", uputila je pismo medijima u kojima je skrenuta pažnja na kašnjenje u primjeni Zakona o BMPO.

Sa kojim ustanovama su potpisani ugovori

U junu Zavod zdravstvenog osiguranja i reosigiranja FBiH obavještava da su do 6. juna sa šest zdravstvenih ustanova potpisani Ugovori o pružanju zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava Fonda solidarnosti za BMPO.

To su: Poliklinika "Arbor Vitae dr. Sarić" Mostar, privatna zdravstvena ustanova specijalna bolnica "Plava Medical Group" Tuzla, Kantonalna bolnica Zenica, Privatna zdravstvena ustanova Zavod za ginekologiju, parinatologiju i neplodnost "Dr. Mehmedbašić", privatna zdravstvena ustanova Poliklinika "New Life" Sarajevo i Ginekološka poliklinika "Korak do života" Tuzla.

Elmaza Logo, administratorica Facebook grupe "Neplodnost-Iskustva", koja okuplja žene sa problemom neplodnosti, kaže kako je konkurs objavljen, a onda brzinom svjetlosti uklonjen sa stranice Federalnog ministarstva zdravstva.

- Raspisani javni konkurs za klinike nije bio vidljiv ni klinikama kojima je ponuđen, neposredno poslije slanja, ali ni nama koji smo bili zainteresovani upoznati se sa istim iako se radi o javnom tenderu/konkursu - navodi Logo.

Dodaje kako su se do sada u više navrata obraćali nadležnima u Federalnom ministarstvu zdravstva te Komisiji za BMPO. Kaže kako je početko godine sa zastunicom u Parlamentu FBiH Adisom Kokić-Hinović bila na sastanku sa tadašnjom zamjenicom federalnog ministra zdravstva Marinom Berom.

- Odgovore na sva pitanja smo dobili, ali se u praksi ništa nije provodilo. Ugovori su potpisani tek u šestom mjesecu, mnoge žene još nisu dobile odobrenje, a aplicirale su početkom godine. Druge se otišle na pregled, ali im je dodatno nešta traženo tako da tek ustvari sve počinje, a mi smo ušli u deseti mjesec od kada je Zakon stupio na snagu. Ali ono što je važno istaći jeste da je prošlo devet mjeseci, to je vrijeme trajanja jedne trudnoće. Njihov biološki sat otkucava, a mnoge su mogle postati trudnice, neke čak i majke da se Zakon počeo primjenjivati onda kad je i stupio na snagu - ističe Logo.

Nakon svega postavlja se pitanje - da li su ženama kao posljedica nepoštivanja zakonskih rokova u primjeni postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje povrijeđena prava u korištenju zdravstvene zaštite i medicinske pomoći propisane Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kao i pravnim propisima donesenim na osnovu ovih Zakona?

Advokatica Sabina Kadrić iz Advokatskog društva Sabina Kadrić&Irma Muhović kaže da jesu.

- Ako je zakon stupio na snagu 1. januara, a njegova primjena je počela mjesecima kasnije, onda su ženama kojih se to tiče, povrijeđena prava koja propisuju navedeni zakoni. Dakle, imate zakon koji je stupio na snagu i koji nešto propisuje, a država nije omogućila njegovu primjenu. To je apsolutno kršenje osnovnih ljudskih prava, radi se o ireverzibilnoj šteti za žene, ne možete im reći za pet godina: "Evo sad možete biti podvrgnute vantjelesnoj oplodnji" - pojašnjava Kadrić.

U 2021. godini, putem BMPO postupka u Federaciji BiH rođeno je 289 djece.

Program utroška sredstava, namijenjenih za biomedicinski potpomognutu oplodnju iznosi 10 miliona KM, a Vlada Federacije BiH je u još u martu donijela odluku o transferu novca za ovu svrhu.

Cijena jednog postupka sa lijekovima košta cca 7.000 do 10.000 maraka. Navedeni iznos znači da bi pristup biomedicijski potpomognutoj oplodnji godišnje trebalo imati oko 1.500 parova i više, jer se drugi i treći pokušaj ne refundiraju u punom iznosu.

Pravilnik o obimu prava na BMPO, koji je stupio na snagu 27. januara, propisao je formiranje Komisije za izdavanje pojedinačne saglasnosti.

Prema Zakonu, Komisija će postupati po Uputstvu (Uputstvo doneseno 8. maja) za koje treba saglasnost ministra zdravstva (rok za donošenje uputstva je 30 dana od usvajanja Pravilnika tj. do 27. februara).

Pravilnik je izmijenjen 20. aprila i to, kako navodi Logo, na štetu žena, jer je eksplicitno naveo da bez saglasnosti Komisije nema refundacije troškova iz sredstava namijenjenih za tu svrhu.

- U tom momentu Komisija nije imala Uputstvo kako postupati, pa tako nije mogla ni izdavati saglasnost, što znači da stranke koja su do tada bile podnijele zahtjev, nisu mogle ostvariti prava propisana Zakonom. Prema Zakonu, žena ima pravo na pet postupaka vantjelesne oplodnje i lijekove, ali Pravilnik sužava ta prava, pa mi dobijemo jedan postupak i refundaciju lijekova samo za jedan postupak po tarifniku sto posto i refundaciju lijekova za četiri naredna postupka po 50 posto - dodaje Logo.

Hoće li biti odobrena refundacija troškova

Ističe kako klinike koje su najkvalitetnije u ovoj oblasti nisu na listi.

- Nisu htjeli da naprave takvu vrstu ugovora - ako Zavod plaća 3.900 KM, a cijena postupka je 5.000 maraka, nisu ostavili mogućnost da mi doplatimo ostatak i biramo kliniku. Žena koja treba na vantjelesnu oplodnju u KS ne može birati kliniku, postoje dvije i u jednu od njih mora otići. Nadalje, mi se u tim klinikama susrećemo sa dodatnim troškovima, poput plaćanja anestezije. Našoj članici je klinika u Mostaru ispostavila račun u visini od 1.700 KM. Znači uskratili su nam da sami biramo ustanovu uz mogućnost da doplatimo novac za postupak. Uskratili su to pravo, a dozvolili da nam se ispostavi račun kojeg moramo platiti - kaže Logo.

Osvrnula se i na žene koje su, dok se čekalo da se zakon počne primjenjivati, uradile postupak vantjelesne oplodnje.

Kazala je "kako je žurno napravljena korekcija da im to neće biti priznato, odnosno da neće dobiti refundaciju troškova".

- Mnoge žene su zbog toga pisale žalbe, navodeći kako su im ugrožena ljudska prava. Još uvijek nemamo zvaničan odgovor ni iz Federalnog ministarstva zdravstva niti iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, da li će žene koje su u prvoj polovini godine "na svoju ruku" išle na vantjelesnu oplodnju, dobiti refundaciju troškova. Do sada, koliko znam niko nije dobio povrat novca. Vidjet ćemo da li će nadležni ostati pri toj odluci - kazala je Logo.