Izvještaj se odnosi na period novembar 2019. - april 2020. godine i u njemu, kao i u svojim dosadašnjim izvještajima, Vlada RS-a izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, a s ciljem razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Vijeća sigurnosti i međunarodne zajednice.

Prvo poglavlje Izvještaja naglašava značaj poštovanja Dejtonskog sporazuma i ističe čvrstu opredijeljenost RS-a za Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH.

- Ipak, da bi BiH bila uspješna i prosperitetna i ostali akteri u BiH moraju na isti način poštovati dejtonski kompromis. Isto tako, od suštinskog značaja je da se međunarodna zajednica, uključujući visokog predstavnika, pridržava odredbi Dejtonskog sporazuma i poštuje ga - naveli su iz Vlade RS-a.

U drugom poglavlju Izvještaja objašnjeno je zašto reakcija na pandemiju u BiH dokazuje da dejtonski ustavnopravni poredak funkcioniše, čak i u vrijeme dubokih podjela i ozbiljne svjetske krize. Decentralizovana struktura BiH omogućila je, kako navode, brze i djelotvorne mjere protiv pandemije i njenih ekonomskih posljedica, "uprkos nastojanjima SDA i drugih bošnjačkih stranaka da iskoriste krizu za sopstvene političke ciljeve", istakli su iz Vlade RS-a.

Treće poglavlje Izvještaja bavi se pitanjima vladavine prava; prvo je objašnjeno zašto Ustavni sud BiH, kojim, kako su naveli, dominira političko savezništvo trojice stranih sudija i dvojice sudija iz reda Bošnjaka i koji nije nezavisan u odnosu na Кancelariju visokog predstavnika, mora biti reformisan ukoliko se želi poštovati vladavina prava. Ova reforma, kako navode, mora obuhvatiti i zamjenu stranih sudija državljanima BiH, što je Evropska unija navela kao ključan prioritet. Ustavni sud BiH, dodaju, mora da poštuje granice svoje nadležnosti.

U istom poglavlju naglašava se da visoki predstavnik i drugi strani zvaničnici moraju prestati da podrivaju integritet Ustavnog suda BiH putem ex parte komunikacije i drugim vanjskim utjecajima na strane sudije. Isto tako, objašnjeno je zašto vladavina prava u BiH mora početi poštovanjem Dejtonskog sporazuma, čiji je cjelokupan tekst obavezujući. Кonačno, ovo poglavlje teksta navodi zašto je nedavna odluka Ustavnog suda BiH nesaglasna sa Ustavom BiH.

Četvrto poglavlje govori o pogubnoj ulozi OHR-a u BiH, čiji su postupci, kako piše u Izvještaju, daleko od uloge predviđene Dejtonom. Tokom krize do sada neviđenih razmjera koju je izazvala epidemija Covida 19, OHR nije učinio ništa da pomogne BiH, a čak je pokušao da podrije efikasnost entitetskih vlada, na kojima leži primarna odgovornost za reagovanje na pandemiju, tvrde iz Vlade RS-a.

- Osim toga, objašnjeno je da bi pitanje državne imovine, koje je i dalje izvor žučne podjele u BiH, bilo davno riješeno da se visoki predstavnik nije upleo - istakli su.

Na kraju, navodi se i nekoliko primjera novijeg datuma gdje visoki predstavnik nije postupao kao neutralan pomagač, nego je izazvao i pogoršao probleme. Dostavili su i poseban dokument vezan za prijetnju visokog predstavnika nametanjem zakona, saopćila je Vlada RS-a.