Na londonskom je tržištu cijena barela nafte porasla 42 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 72,64 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 35 centi višoj cijeni, od 70,40 dolara.

Trgovci su se fokusirali na nagovještaje snažnog oporavka potražnje od teških posljedica koje su prouzrokovale mjere suzbijanja pandemije koronavirusa.

Podaci iz prometa sugerišu da su ljudi nakon ublažavanja ograničenja ponovo krenuli na put, naveli su analitičari ANZ Researcha u bilješci, pozivajući se na podatke firme TomTom koji pokazuju da je prometno zagušenje u 15 evropskih gradova najveće od početka pandemije.

Ulagače je ohrabrila i procjena američke vlade da će potrošnja u ovoj godini iznositi 1,49 miliona barela dnevno. Do sada su procjenjivali da će iznositi 1,39 miliona barela dnevno.

- Stvoreni su uvjeti za uzlet cijena zahvaljujući raširenim očekivanjima da će rast potražnje za naftom znatno ubrzati u drugoj polovini godine - konstatiraju analitičari PVM-a.

Tržište je poduprlo i izvještaj Američkog instituta za naftu (API) koje je pokazalo pad zaliha sirove nafte prošle sedmice.

U proteklim tjednima kočnica cijenama bila je pretpostavka investitora da će sankcije na iranski izvoz biti ukinute a ponuda nafte porasti do kraja godine, s obzirom na napredak u pregovorima Irana i zapadnih sila o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

Izgledi za obnovu iranskog izvoza pogoršani su u utorak nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken izjavio da će čak i u slučaju povratka Irana i SAD-a u nuklearni sporazum na snazi ostati stotine američkih sankcija Teheranu.

Značajniji rast cijena prigušila je vjerojatno odluka kineskih vlasti o smanjenju ogromnog sektora prerade nafte, što bi moglo značiti pad kineskog uvoza sirove nafte za oko tri posto ili 280 hiljada barela dnevno, saznaje se iz dobro obaviještenih izvora, javlja SEEbiz.