Predmeti su u fazi istrage, kažu iz Tužilaštva.

- Od 67 osumnjičenih, devet osoba se prema operativnim podacima nalazi na području Srbije - kažu u Državnom tužilaštvu i navode da je višestruko veći broj prijavljenih osoba za zločine u ljeto 1995. godine u Srebrenici.

Događaji se, kako kažu u Tužilaštvu BiH, odnose na područje više opština prema lokalitetima stradanja osoba bošnjačke nacionalnosti.

- Ovih 17 predmeta u radu obuhvate više lokaliteta i opština: Srebrenica – Potočari, Cerska, Jasikovača, Bratunac – Kravica, Zvornik – Branjevo, Orahovac, Grbavci, Snagovo, Karakaj, a navode se i opštine Milići i Vlasenica - navode u Tužilaštvu.

BIRN BiH je jučer objavio istraživanje o onima koji su izbjegli procesuiranje za genocid i druge zločine počinjene u julu 1995. u Srebrenici. Istraživanje je pokazalo da u svjedočenjima preživjelih, dokumentima, nalazima vještaka i presudama Haškog tribunala stoji da su pripadnici vojnih policija Zvorničke i Bratunačke brigade, kao i 65. zaštitnog puka Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) učestvovali u odvajanju muškaraca od žena i djece, hvatanju, čuvanju i sprovođenju zarobljenika na mjesta egzekucija, dok osobe koje su komandovale ovim jedinicama nikada nisu optužene za učešće u genocidu u Srebrenici.

U Tužilaštvu dodaju da je u njihovoj bazi evidentirano devet predmeta sa 18 osoba u fazi potvrđene optužnice ili glavnog pretresa, među kojima su i osobe koje su nedostupne pravosudnim organima i nalaze se na području Srbije. Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.

BIRN-ova analiza je pokazala da u proteklih 12 mjeseci u sudovima nije izrečena nijedna presuda za zločine u Srebrenici, dok je u Sudu BiH počelo samo jedno suđenje za genocid. Pred Sudom BiH u toku su postupci u pet predmeta protiv desetorice optuženih za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici. Do sada je Sud BiH za Srebrenicu pravosnažno osudio ukupno 25 osoba na više od 400 godina zatvora.

Najveća kazna od 35 godina dugotrajnog zatvora je izrečena Francu Kosu, bivšem komandiru Prvog bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) zbog učešća i pogubljenja na ekonomiji "Branjevo", u blizini zvorničkog sela Pilica, gdje je ubijeno oko 800 muškaraca.

- Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena - rekao je Kos tokom svjedočenja.

Poslije Kosa, najveće kazne dugotrajnog zatvora su izrečene Stanku Kojiću koji je osuđen 32 i Zoranu Goronji od 30 godina, bivšim pripadnicima 10. diverzantskog odreda kojima se sudilo skupa u predmetu sa Kosom.

Prva osoba koju je Državni sud osudio zbog genocida je Milorad Trbić, nekadašnji pomoćnik načelnika za bezbjednost u Zvorničkoj brigadi kojem je izrečena kazna od 20 godina.

Najniže kazne od po pet godina zatvora su izrečene nekadašnjem komandantu 6. bataljona Zvorničke brigade Ostoji Stanišiću te Zoranu Kušiću, bivšem, pripadniku Centra za obuku Jahorina pri Specijalnoj brigadi policije Ministsarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS-a koji je po sporazumu osuđen za učešće u zločinu u Kravici.

Osim 25 osuđenih, u Sudu BiH je do sada oslobođeno 17 osoba za genocid i druge zločine u Srebrenici.