- Pismo je upućeno onima koji imaju direktnu odgovornost da se ne dogodi to što mi, analizirajući situaciju, mislimo da se može dogoditi. BiH u proteklnih pet godina ne samo da stagnira na evropskom putu, nego stvari idu sa zla na gore. Zadnja dobra godina je bila 2016. kada je podnesena kandidatura za članstvo u EU. Od tada umjesto napredovanja imamo sve težu situaciju. Zadnji izvještaj BiH karakterizira kao zemlju koja najviše zaostaje na evropskom putu i to u konkurenciji zemalja koje ne bilježe sjajne rezultate - kaže Picula za Faktor.

Opstojnost BiH

Međutim, ono što prema njegovim riječima bih izdvaja od drugih pretendenata na članstvo je to što se "dovodi u pitanje opstojnost države".

- Ti napori imaju svoje ime i prezime, to je Milorad Dodik i Republika Srpska, koju on koristi kao medij kako bi realizirao neke, da li vlastite ili kolektivne, političke ciljeve. Da ne bi i tom tvorcu destabilizacije stvari izmakle kontroli, izražavamo kolektivnu zabrinutost i tražimo da međunarodna zajednica intervenira, jer ima utjecaj u BiH s instutucijama EUFOR-a i Ureda visokog predstavnika (OHR). Puštanje da puzajuća eskalacije dođe do točke kada se doista može dogoditi veliko zlo je izraz vrhunske neodgovornosti - navodi Picula.

Kaže i da je važno što su pismo Borrellu i Schmidtu potpisali predstavnici svih "proevropskih političkih grupacija" u Evropskom parlamentu, ljudi zaduženi za BiH, pri tome zadržavajući sve političke razlike koje nisu male, da bi pronašli zajednički interes i upozorili na stanje u BiH.

Potpisnici u pismu, između ostalog, navode da situacija u BiH podsjeća na 1992. godinu, a Picula kaže da je "1992. godine u mnogim sredinama u BiH postajala izuzetna nevjerica da može doći do sukoba", ali se dogodio, kako je rekao, "najkrvaviji rat poslije Drugog svjetskog rata".

- Na temelju tog povijesnog iskustva dobro je prepoznati neke političke procese koji mogu doista izazvati velike probleme, da ne kažem eskalaciju nasilja. Dobro je primijetiti da postoje snažne tendencije razaranja države i to treba spriječiti - ističe Picula.

Odgovor OHR-a i EK

Odgovornost za djelovanje europarlamentarci u pismu adresiraju na OHR, ali izvršnu vlast EU.

- Visoki predstavnik Christian Schmidt ima Bonske ovlasti, Vijeće za implementaciju mira (PIC) može donijeti neke drugačije odluke, ali ja bih htio da Schmidt, suočen sa situacijom koja prijeti eskalacijom, povuče jake poteze odmah, na početku svog mandata. To je prva adresa, a potom EU, kao asocijacija čiji dio BiH želi biti. Dakle OHR i Evropska komisija trebaju djelovati - pojašnjava bivši šef hrvatske diplomatije.

O konkretnom djelovanju OHR-a i Evropske komisije, Picula kaže da postoje načini da se zaustave potezi koji mogu dovesti do raspuštanja Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

- Imaju oni (OHR i Evropska komisija op.a.) i škare i platno na svojoj strani - ističe Picula.

Europarlamentaraci u pismu navode da tenzija na Zapadnom Balkanu imaju zajednički imenitelj, a to je Srbija, koja je izvorište i podrška za takozvani "srpski svet".

Povratak "non papera"?

- Priča o "srpskom svetu" se promovira iz službenog Beograda. Koliko god predsjednik Aleksandar Vučić puštao druge da o tome govore, on ne može izbjeći svoju političku odgovornost. Ta sintagma, koliko god bila prevedena iz ruskog izvornika, na Balkanu znači vrlo konkretnu stvar, da treba podgijati ambicije koje su, mislim, i vojno i politički poražene još u prošlom stoljeću - kaže Picula.

Perspektiva Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, ističe on, ne može biti neki "srpski svet", nego samo europerspektiva.

- Imam osjećaj kada spominjemo BiH, Kosovo i Crnu Goru, kao da neko utičući na eskalaciju sukoba, pokušava realizirati ideje iz "non papera" koji su cirkulirali, a njihovog očinstva su se svi odrekli. Kao da ih neko pokušava pretvoriti u poltičku praksu. Meni se te stvari poprilično rimuju - zaključio je Tonino Picula.