Krajevi kineskog Puta svile sežu do topljenog zlata u El Doradu Srbije. Crveni lampioni sa kineskim slovima njišu se ispred ulaza u sedište rudnika bakra i zlata u Majdanpeku, gradiću na istoku Srbije. U daljini se čuje tupa tutnjava eksplozija. Inženjeri u narandžastim sigurnosnim prslucima puše jutarnje cigarete nad ponorom moćnog rudničkog kratera. Ćaskaju na kineskom.

Stambeni blokovi lišeni estetike ređaju su u centru grada. Janko Nikolić je nezaposleni bravar i šef Vlaške stranke, nacionalne manjine u istočnoj Srbiji. Od policije je čuo da u rudarskom gradu, skorčalog na oko 5.000 stanovnika, službeno živi 300 do 400 i "više od 1.000" neprijavljenih ugovornih radnika iz Kine, kaže nam on hotelu "Golden Inn". Ali niko ne zna tačno koliko ih ima. U nekom trenutku će lokalno stanovništvo postati manjina, plaši se Nikolić:

- Pola grada već pripada Kinezima.

Tiho, ali ni u kom slučaju potajno, Kina maršira ka Evropi. "Jedan pojas, jedan put" službeno je ime prestižnog projekta za novi Put svile od 2013. godine. Novi autoputevi, mostovi i železničke pruge ili modernizacije luka, železnice i elektrana: Peking namerava da skrati transportne rute širom svijeta i otvori nova tržišta za kineske proizvode - ulažući milijarde dolara u infrastrukturu.

Izrabljene balkanske države postale su mostobran Pekinga. Kina želi da preusmjeri kontejnerski saobraćaj između Azije i Evrope sa Sjevernog mora na mediteransku rutu - i podstiče ovu reorganizaciju proširenjem luka u Pireusu u Grčkoj te u Trstu u Italiji. Izgradnja brze žjelezničke pruge od Beograda u Srbiji do Budimpešte u Mađarskoj služi boljem povezivanju Centralne Evrope sa Kinom.

Od 2012. godine Kina je domaćin takozvanih "17+1 samita", održavanih svake godine. Cilj: intenziviranje ekonomskih odnosa sa državama u predsoblju Evrope ili tj. "mekom" istočnom krilu EU. Šefovi vlada Kine i u međuvremenu 17 država-partnera istražuju mogućnosti novih velikih projekata. Kina se prema "nama uvijek odnosi sa poštovanjem", hvali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "gvozdeno prijateljstvo" sa Pekingom.

Međutim, Peking svoje zajmove i ulaganja u milijardama nikada ne daje nesebično na raspolaganje. Glavne projekte finansira uglavnom kreditima državne uvozno-izvozne banke China-EXIM-a istovremeno prodajući usluge svojih državnih građevinskih kompanija. Prednosti za lokalne kompanije su ograničene: ne samo materijal, već i radnici često se dovoze iz Kine.

Kineski krediti su atraktivni za mnoge vlade u zemljama Balkana jer ih je lahko dobiti - bez studija izvodljivosti ili ispitivanja uticaja na životnu sredinu: što su uobičajene stvari za projekte EU-a. Loša strana je ta što primaoci rizikuju da se preigraju, tonući u sve dublje i dublje u kredite i tako postajući zavisni od Pekinga.

Jedan od primjera je Crna Gora. Kao najmanji kandidat za EU ​​podigla je 2014. godine kredit od 944 miliona dolara za izgradnju manje dionice planiranog autoputa od jadranske luke Bar do Srbije. Pogođena posledicama korona krize, Crna Gora sada ima problema s otplatom ovog velikog zajma.

Skoro očajnički je zvučao apel za pomoć kojim se u martu potpredsednik Vlade Dritan Abazović obratio Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta.

- Molimo vas da nam pomognete da vratimo novac kako bismo mogli slomiti kineski utjecaj - rekao je.

Ali koliko region Balkana zaista zavisi od kineskih kredita? Kina nije najveći strani poverilac na Zapadnom Balkanu, ali je na dobrom putu da to postane, kako pokazuje nedavno objavljena studija italijanske UniCredit Group.

Upada u oči, prema autorima ove studije, da je kreditiranje "relativno veliko" u poređenju sa veličinom ekonomija zemalja primalaca. U 2020. godini kineski zajmovi već su činili 3,4 posto BDP-a u Bosni i Hercegovini, sedam posto u Srbiji, 7,5 posto u Sjevernoj Makedoniji i čak 20,7 posto u Crnoj Gori.

Prema UniCreditu, Kina je do sada treći ili četvrti najveći kreditor u većini zemalja u regionu. Ali kad se potpuno isplate sume već ugovrenih kredita, udio kineskih zajmova u ukupnom vanjskom dugu popet će se na 11,4 posto (Bosna i Hercegovina) i na 22,7 posto (Crna Gora) u narednih nekoliko godina.

Autori studije veruju da bi EU mogao da se suprotstavi rastućem značaju Kine kao kreditora na Zapadnom Balkanu većim finansiranjem infrastrukturnih projekata. UniCredit preporučuje kandidatima za EU ​​u regionu Balkana da diverzifikuju svoje izvore finansiranja "prije nego što teret otplate dugova Kini postane prevelik".

Brisel je sve zabrinutiji zbog sve većeg utjecaja Kine. EU konačno mora ispuniti obećanja data kandidatima, u suprotnom postoji rizik od "gubitka Zapadnog Balkana", upozorio je njemački ministar spoljnih poslova Heiko Maas na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a sredinom maja.

- Nismo jedini tamo. Postoje konkurenti. A oni nastupaju beskompromisno - rekao je. 

EU je i dalje daleko najveći direktni investitor i trgovinski partner država na Balkanu. Ali njihovo sve veće zaduživanje u Kini prati i puzajuća politička zavisnost - ne samo među kandidatima za EU, već i među državama članicama, kao što pokazuje primer Mađarske. Budimpešta je nedavno stavila veto na planiranu osudu izborne reforme Kine u Specijalnoj administrativnoj regiji Hong Konga, piše Die Welt.

Peking je također znao da iskoristi krizu corone u propagandne svrhe: brzom isporukom maski i vakcina - za razliku od kolebljive i kontradiktorne Evropske unije.

- Sad je jasno da je evropska solidarnost bajka - objavio je srpski autoritarni predsjednik Vučić još prije godinu.

- Samo Kina nam može pomoći - naglasio je.