Tokom rasprave je delegat Mladen Bosić (SDS) kazao da nije nikakva tajna da je glavni problem u BiH nefunkcioniranje pravne države, odnosno loš rad pravosuđa.

- U tome glavno mjesto zauzima upravo Tužilaštvo BiH. Ovdje kod nas je problem jer smo postali zarobljeno društvo, što je stvoren krug korupcije, koji kreće od izbornog procesa, nastavlja se korupcija izabranih predstavnika, do sljedećih izbora i sljedeće korupcije na izborima. Mi smo društvo koje je zarobljeno nefunkcioniranjem vladavine prava – izjavio je Bosić.

Problem je, dodaje, politička kontrola pravosuđa. Podsjetio je da je 2017. godine održana posebna sjednica na kojoj je vođena rasprava o situaciji u pravosuđu.

- Ministarstvo pravde je zaključkom Parlamenta dobilo nalog da u roku od šest mjeseci napravi i predstavi novi Prijedlog zakona o VSTV-u. To se nije dogodilo zato što postoji direktna politička opstrukcija od onih snaga koje žele da ostane ovakav sistem. To je sistem koji ne dozvoljava društvu da ide naprijed – ocijenio je Bosić.

Najavio je da će čak 50 posto budućih načelnika i gradonačelnika na Lokalnim izborima biti izabrano na osnovu koruptivnih radnji.

- Zašto Tužilaštvo opstruira procesuiranje u slučajevima koji se odnose na krađu na izborima, u konkretnom slučaju 2018. godine, gdje sam direktno bio involviran u podnošenju prijave i znam da taj slučaj stoji u ladici jedne tužiteljice da ne bi bio završen do ovih Lokalnih izbora – pitao je Bosić glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH Gordanu Tadić, koja je prisustvovala sjednici.

Dodao je da Tužilaštvo BiH ne radi ništa po pitanju korupcije u kojoj učestvuju predstavnici vlasti, te je kazao da u rukovodstvu države postoje ljudi za koje postoje dokazi koje Tužilaštvo BiH drži u ladicama.

- Od vas tražim da objasnite da li je to tačno, da recimo za jednog od članova Predsjedništva BiH više od četiri godine stoji otvoren slučaj koji nije ni odbačen, ali nije ni podignuta optužnica – kazao je Bosić.

Delegatkinja Dušanka Majkić (SNSD) je replicirala na dio koji se odnosi na Zakon o VSTV-u, te je kazala da od 2011. godine traje pokušaj da se završi Strukturalni dijalog i da BiH dobije reformirano pravosuđe.

- Ministar pravde RS-a je napisao pismo ministru pravde BiH da se sazove zajednički sastanak na kojem će se dogovoriti principi. Očito da nije postojao dogovor u FBiH i ostali smo usamljeni u izvršenju tog zadatka – tvrdi Majkić.

Dodala je da Tužilaštvo BiH radi po zakonima koji postoje, te da ne postoji konsenzus oko izmjena Zakona o VSTV-u BiH.

Delegat Asim Sarajlić (SDA) je glavnoj tužiteljici postavio pitanje o epilogu predmeta ratnih zločina sa oznakom "A", koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ustupio pravosudnim institucijama BiH.

- Za koliko je predmeta, odnosno lica podignuta optužnica? Za koliko je predmeta, odnosno lica donesena naredba o obustavi istrage? Koliko je pravosnažno presuđenih lica sa oznakom "A" – pitao je Sarajlić.

Delegat Sredoje Nović (SNSD) je kazao da očekuje da tužioci imaju više hrabrosti, da predmeti ne traju pet, sedam ili više godina, već da kažu da li ima elemenata krivičnog djela ili obustave istragu. Kazao je da od Tadić očekuje da kaže javnosti ili nadležnoj instituciji da li postoji dovoljan broj tužilaca, kakav je odnos sa policijskim strukturama i da li postoje problemi u prikupljanju dokaza koji bi bili validni na Sudu. Delegat Zlatko Miletić je kazao da, kada je formirano Tužilaštvo BiH, ni policijske agencije nisu bile pripremljene za implementaciju Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku BiH.

- Ima tužilaca koji ne mogu da ispune normu, ne mogu da donesu pet odluka u toku jedne godine – kazao je Miletić.

Te tužioce bi, smatra on, trebali zamijeniti drugi koji bi adekvatnije obavljali svoj posao. Delegat Bariša Čolak (HDZBiH) je ocijenio da će trebati u narednom periodu raditi na promjenama zakona, a prepoznao je u radu pravosuđa i neke "pozitivne stvari".

- Ako promatramo ono što smo imali prije pet ili šest godina i ono što imamo sada, treba biti realan i kazati da se stvari popravljaju – izjavio je Čolak.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić kazala je da pet puta ona izlaže izvještaje pred različitim tijelima, te da je u tom kontekstu potrebno nešto promijeniti.

- Morate shvatiti da je Tužilaštvo BiH samostalan organ – poručila je Tadić delegatima.

Sud BiH, dodaje, ne podnosi izvještaje, a u njegovom radu se, tvrdi, ima mnogo toga za ispraviti. Odgovajući na upite, kazala je da i ona nije zadovoljna ovakvim ustrojem pravosuđa.

- Mislim da je vrijeme da se neke stvari promijene, ali ne smije se sve svaljivati na Tužilaštvo BiH. Sud BiH ima svoje ovlasti. Treba preispitati i njih – ocijenila je Tadić.

Govoreći o procesuiranju korupcije u kontekstu legalnosti izbornog procesa, Tadić je kazala da je 20 godina bila dio općinske izborne komisije u jednoj lokalnoj zajednici i da dobro poznaje rad izbornih komisija, te da bi to trebali znati i političari, a ne da se, kako je kazala, bave populizmom.

- Aktuelno je sada pitanje CIK-a i načina izbora, odgađanja izbora. Mnogo je toga oko čega bi Tužilaštvo trebalo razgovarati, o aktuelnim pitanjima u odnosu na ove o kojima vi govorite. Mene zabrinjava kako vi znate kod kojeg je tužioca predmet. Ja bih vas zamolila da mi se vi obratite pismeno. Nema predmeta u ladicama, svi su raspoređeni – izjavila je Tadić odgovarajući na kritike Mladena Bosića.

Kazala je da svaka stranka ima pravo da postavlja osobe koje nadgledaju izborna mjesta, te da se mogu prevenirati neregularnosti.

- Ne treba kupiti političke poene na račun Tužilaštva BiH. Da postavljate pitanja na takav način, mislim da nije korektno – poručila je Tadić Bosiću.

Kada je u pitanju procesuiranje visoke korupcije, kazala je da je potrebno mijenjati zakone. Naglasila je da ona postoji, da su već podignute optužnice, čak i protiv bivših rukovodilaca Tužilaštva BiH.

- U Tužilaštvu BiH ima više od 6.000 osumnjičenih lica – izjavila je Tadić komentirajući Bosićevu tvrdnju o predmetu koji se odnosi na člana Predsjedništva BiH, a koji godinama stoji u ladici tužioca u Tužilaštvu BiH.

Tužilaštvo BiH trenutno ima 58 tužilaca, od kojih su dva suspendirana. Kazala je da se prilikom izbora tužilaca ona ne konsultira, što je za nju sporno.

- Što se tiče norme, mislim da ovo zaista ne stoji. Moji tužioci se ocjenjuju na osnovu svojih normi. Ukoliko jedan tužilac ne ispuni normu, nije to tako jednostavno kako vi mislite. Ako su razlozi neopravdani, podnose se disciplinski postupci – izjavila je Tadić.

Govoreći o predmetima iz "A" kategorija, kazala je da su oni primljeni iz MKSJ-a 2004. godine i da se radilo o 848 predmeta.

- Ali da biste vi mogli sada shvatiti da jednom završimo sa tom pričom, ova klasifikacija je važila do donošenja Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina 2008. godine. U tom momentu prestaje važiti ova kategorizacija o kojoj sada govorite. Jedna je saradnica dvije godine radila na tome da utvrdi o čemu se radi. U Tužilaštvu BiH je ostalo 190 osoba sa oznakom "A". Ostali su predmeti proslijeđeni ostalim tužilaštvima. Niko se ne brine za to šta se tamo dešava – izjavila je Tadić.

Naglasila je da pitanje ratnih zločina nikada ne smije doći u drugi plan, te je kazala da u ovom momentu postoji 4.223 prijavljenih osoba. Sporno joj je što je Sarajlić pitao samo za onih 190 koji pripadaju "A" kategoriji.

- Tužilaštvo BiH je optužilo 896 lica za ratne zločine – kazala je Tadić.

Kazala je da "zna odakle ovo ide", te da smatra kako je potrebno usvojiti novu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.

Mladen Bosić je kazao da mu je tek sada jasno zašto se ništa ne mijenja, te je kazao da će tužiteljici dati konkretne informacije o predmetima koji se čuvaju u ladicama.

- Ne mislim sa vama da polemiziram. Vi trebate da podnosite izvještaj nezavisnom VSTV-u. Greška je što on nije nezavisan. U ovoj državi svi vidimo da nešto ne štima. Žao mi je što vi apriori odbacujete bilo kakvu kritiku jer priznanje da stvari ne valjaju je prvi uvjet da se one promijene – izjavio je Bosić.