Sutra slavi 130. rođendan: Zašto je Zemaljski muzej rodni list svih Bosanaca i Hercegovaca

Objavljeno: 31.01.18 u 22:13 Autor: M. Ču.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine sutra slavi 130. rođendan! Uz besplatan ulaz i brojne sadržaje koje su pripremili njegovi uposlenici, slavit će se cijeli dan! Svečanost počinje u 10 sati otvorenjem izložbene sale na Odjeljenju za prirodne nauke, koja je prvi put nakon ratnih razaranja obnovljena u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, a u sklopu projekta ”Jačanje kapaciteta Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja BiH za potrebe inventarizacije biodiverziteta u Federaciji BiH“.

Zemaljski muzej BiH: Preživio tri rata
Zemaljski muzej BiH: Preživio tri rata

Za najmlađe posjetitelje Zemaljski muzej BiH je, za proslavu rođendana pripremio šarenu radionicu “Oboji muzej” koja će se održati u terminima od 12 do 14 i od 14.30 do 16.30 sati.

Sutra će suveniri, bojanke i publikacija Zemaljskog muzeja BiH biti po promotivnim cijenama, a u večernjim satima zainteresirani će moći pogledati izložbu “Sarajevski segmenti safavidskih tepiha” iz 17. stoljeća…

I to nisu jedini razlozi zbog koji trebate posjetiti ovu najstariju modernu kulturnu i naučnu ustanovu u našoj zemlji zapadnog tipa. Podsjetimo zašto je Zemaljski muzej BiH rodni list svih Bosanaca i Hercegovaca!

Osnovan je odlukom Zemaljske vlade 1888. godine, kao samostalna državna ustanova, a vrata za javnost otvorio je 1. februara. Prostor u kome je prvobitno bio smješten uskoro je postao suviše skučen i nepogodan, pa se 1908. godine pristupilo izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje paviljonskog tipa u koje će se smjestiti, kao zasebne cjeline, sve postojeće zbirke.

Gradnja je završena 1913., a u današnjoj zgradi otvoren je za javnost 4. oktobra iste godine.

Zemaljski muzej ima četiri objekta, sastoji se od tri odjeljenja (arheologija, etnologija i prirodne znanosti) i najstarije i jedne od najvećih znanstvenih biblioteka u BiH.

Njihove kolekcije broje više od četiri miliona eksponata o kojima se brine oko 40 radnika muzeja. U arheološkom odsjeku čuvaju se mnogi nalazi iz razdoblja antike i srednjeg vijeka, a među njima i jedan od najstarijih zapisa pronađenih na teritoriju BiH – Povelja Kulina bana iz 1189. godine, ali i najpoznatiji eksponat muzeja, čuvena Sarajevska Hagada.

Posjetiocima je kroz geografsku kartu prezentirana srednjovjekovna Bosna u vrijeme vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića, kada je Bosansko kraljevstvo bilo najmoćnija balkanska država, ali i različite iskopine iz tog perioda, kao što su nakit ili oružje iz kraljevskog grada Bobovca.

Prirodoslovna zbirka muzeja okuplja geološku zbirku i prikazuje floru i faunu BiH, odsjek etnologije rekonstruira gradski život naše zemlje u 19. stoljeću, dok se povremeno u prizemlju pripremaju tematske izložbe...

- Sve iole normalne države na svijetu imaju svoje nacionalne muzeje, svoja nacionalna pozorišta koji imaju jasnu namjeru i svrhu, ne samo da privlače publiku i zarađuju novac, da im nude zanimljive i lijepe sadržaje, već da ih uče o njihovoj prošlosti, o korijenima i stvarima koje nekada možda nisu atraktivne za široke mase, ali su bitne da se znaju. I s tom namjerom je formiran i Zemaljski muzej koji je 130 godina sistematski radio, istraživao i prezentovao određene stvari iz naše prošlosti.

Tako da je vremenom Zemaljski muzej postao, bez ikakvog pretjerivanja i lažnih izjava, za stručne oblasti kao što je arhologija, biologija, jedan od najvažnijih muzeja u ovom dijelu Evrope. Ono što se zadnjih godina dešava sa Zemaljskim muzejom između ostalog posljedica je i toga da je naše društvo izgubilo svijest o važnosti zemlje. Zahvaljujući najviše političkim odnosima, postali smo nebitni, i sada se mi pitamo da li je BiH nastala prije 20 godina u Dejtonu ili traje ipak malo duže. Na ta pitanja odgovori se mogu pronaći u Zemaljskom muzeju. Zato je on nama bitan danas, a koliko je on bitan nama kao društvu, ne kao pojedincima, govori položaj Zemaljskog muzeja, njegov pravni i finansijski položaj, kao I njegov kadrovski položaj koji je katastrofalan i nije izmijenjen nekoliko zadnjih godina- istakao je Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Zemaljski muzej BiH preživio je tri rata, a posljednjih 20 godina je bez pravnog statusa, zbog čega se bori za opstanak, i uspijeva, zahvaljujući njegovim uposlenicima, vjernim čuvarima, koji su i u ratu s početka devedesetih rizikovali živote kako bi spasili nacionalno blago koje pripada svim narodima BiH.