Stranci pripremili prijedlog Izbornog zakona, stranke (ne)spremne za kompromis

objavljeno: 01.02.2018. u 18:45

Broj podignutih ruku za usvajanje oba prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH pokazao je još jednom koliko su parlamentarne stranke daleko od postizanja kompromisa. Tri mjeseca nas dijele od raspisivanja izbora, a dio Izbornog zakona koji se odnosi na popunjavanje Doma naroda Federalnog parlamenta je još uvijek upražnjen.

Epilog posljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, barem kada je u pitanju izjašnjavanje o prijedlozima Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), bio je poznat i prije njenog početka. Svjesni su toga bili i u međunarodnoj zajednici pa se pod pokroviteljstvom Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SDA) već duže vrijeme radilo na izradi kompromisnog prijedloga Izbornog zakona BiH.

To rješenje je, prema saznanjima Faktora, već spremno, a njime, kako je nedavno kazao visoki predstavnik Valentin Inzko, niko neće biti u potpunosti zadovoljan.

- Možda vam nije poznato, ali čovjek koji je pisao izborni zakon prije 22 godine sada radi za OHR, šef je mog pravnog tima. On isto posjećuje sve stranke u BiH. Izradili smo neke moguće opcije, ali još je rano da bi o tome pričali, a najvažnije je da postoji politička volja – kazao je Inzko.

Najvažnija je politička volja, ali ona trenutno ne postoji, čak i kada je kompromisno rješenje međunarodne zajednice u pitanju. Apetiti pojedinih političkih opcija, multiplicirani posljednjom presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, otežavaju mogućnost postizanja kompromisa u odnosu na prethodne pokušaje EU-a. Tada je, podsjećanja radi, pod pokroviteljstvom bivšeg evropskog komesara za proširenje Štefana Fülea organiziran niz sastanaka na temu izmjena izbornog zakonodavstva. Briselske prijedloge su prihvatile gotovo sve parlamentarne stranke, osim HDZ-a BiH.

VEZANI TEKST - Evropa ponudila rješenje za BiH, "nosioci evropskih vrijednosti" ga odbili

U HDZ-ovom paketu izmjena izbornog zakonodavstva nema mjesta za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav", ali ima za njihovu interpretaciju presude Ustavnog suda po Ljubićevoj apelaciji i novi mandat Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH. Potvrdio je to još jednom upravo Čović, insistiranjem na temi načina izbora članova Predsjedništva BiH tokom niza danas održanih briselskih sastanaka.

Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava su prioritet i one se, istini za volju, zaista odnose i na način izbora članova Predsjedništva BiH. Međutim, HDZ-ov prijedlog koji tretira to pitanje zanemaruje postojeće presude, već nameće neutemeljenu obavezu izbora jednog člana Predsjedništva, onog iz reda hrvatskog naroda, isključivo iz sredina u kojima HDZ BiH ima većinsku podršku.

Zanemaruje HDZ-ov prijedlog i Ustav FBiH, odnosno ustavnu odredbu kojom se utvrđuje izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Član 8. Ustava FBiH sugerira da se u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svakog kantona bira po jedan predstavnik konstitutivnih naroda, ukoliko je izabran u skupštinu tog kantona. HDZ-ov prijedlog se kosi sa ovom odredbom i predviđa nemogućnost izbora predstavnika konstitutivnih naroda iz određenih kantona, bez obzira na to da li su izabrani u kantonalnu skupštinu ili ne.

Finalizirani prijedlog međunarodne zajednice trebao bi uskoro biti ponuđen svim strankama, a one bi svoj stav o njegovom sadržaju trebale definirati do posjete predsjednika Evropske komisije Jeana-Claudea Junckera Sarajevu.