Najčešći simptomi koji se javljaju uključuju dugotrajan gubitak čula okusa i mirisa, hronični umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, znojenje tokom noći, bolove u mišićima i zglobovima, glavobolje, osip po koži, gubitak kose...

Kroz post-covid ambulantu, koja je početkom febraura počela s radom pri Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš", do sada je prošlo 710 pacijenata.

Prema riječima prim. dr. Ednana Drljevića, infektologa, još oko 300 pacijenata trenutno ide kod psihologa, 100 ih posjećuje fizioterapeuta, a jedan broj ih odlazi i na ultrazvuk srca, što je, kako kaže, ukupno oko 1.200 pacijenata.

Post-covid kao bolest krvnih žila

Dodaje da je trenutno u post-covid odjelu smješteno 28 pacijenata, a najčešće se tamo zadrže oko 15 dana.

- Post-covid tegobe su više nego učestala pojava. Sve analize idu ka tome da je post-covid ustvari bolest krvnih žila i da je ono što se dešava u plućima također jedna vrsta bolesti krvnih žila. Nažalost, svi su organi na udaru. Mi kod takvih pacijenata vidimo masu komplikacija, od plućne tromboembolije, od čega ljudi najčešće i umiru, moždanog udara, česta su i krvarenja nakon oporavka, mnogi imaju neurološke ispade, probleme sa pamćenjem i snom, gubitak sluha, mirisa i okusa, dosta česte upale srčanog mišića i ovojnice, a da ne govorimo o hroničnim promjenama na plućima (emfizem...). Nikako ne treba zaboraviti na psihičke tegobe koje su vrlo izražene – pojašnjava Drljević.

Kaže da su na post-covid odjelu organizirane grupne vježbe disanja, ali da to ljudi baš i ne shvataju ozbiljno.

- Imaju mogućnost i trebali bi je iskoristiti, no treba dolaziti na grupne vježbe koje istina dugo traju, ali daju rezultate. Neki više od mjesec trebaju dolaziti da bi tek osjetili poboljšanja u plućima. Neki se opredijele da to rade kod kuće, ali to se ne može porediti sa vježbama koje se provode u bolnici, koje su puno učinkovitije, a osoba je pod kontrolom medicinskog stručnjaka – navodi Drljević.

Post-covid tegobe kaže, osjećaju svi, muškarci, žene, stariji, ali i mlađi.

- Kod većeg postotka mladih ljudi čulo okusa i mirisa ili se slabo vrati ili se nikako ne vrati. Kod starijih je najgore što Covid-infekcija uzrokuje pogoršanje njihovih ranijih bolesti koje je potom teško regulisati, bilo da se radi o srčanim ili oboljenjima jetre, crijeva, pritisku. Također, neki lijekovi (kortikosteroidi, dexamethasone) koji se koriste u tretiranju COVID-19, mogu, barem privremeno, poremetiti šećer kod nekih, ali to dijabetolozi dosta dobro saniraju. No, istakao bih bolesti bubrega, komplikacije o kojima se malo govori, a koje su jako izražene u post-covid periodu – naglašava Drljević.

Utjecaj COVID-19 na srčani mišić i općenito na srce predmet je brojnih naučnih rasprava, posebno u vezi s povratkom sportista na sportske terene nakon infekcije.

Prof. dr. Elmir Jahić, kardiolog, naglašava da virusne infekcije, naročito respiratorne, kakva je i COVID-19, mogu biti okidač za upalu srčanog mišić, poput miokarditisa i perikarditisa.

- To za sada još nije toliko izražena pojava kod COVID-19, iako su se kod teških oblika infekcije, kod onih koji su hispotalizirani, u 60 posto slučajeva mogli verificirati povišeni laboratorijski markeri srčanog oštećenja, ali na svu sreću vidljivih oštećenja srčanog mišića nije bilo. No, ukoliko se kod pacijenta nakon infekcije ustanovi tegoba poput tahikardije (ubrzana srčana akcija), internista ili kardiolog trebaju odmah propisati betablokator. Isti je slučaj i sa šećernom bolesti, kada treba uključiti i endokrinologa. Nerijetka pojava kod post-covid pacijenata je i nekontrolisana hipertenzija kod onih osoba koje su dugo vremena imale pod kontrolom povišen pritisak. Ima i slučajeva da se nakon infekcije otkrije hipertenzija – navodi Jahić.

Prim. dr. Mahir Tokić, pulmolog, otkrio nam je da su mu, šest mjeseci nakon infekcije, dolazili pacijenti sa vrlo izraženim promjenama na plućima.

- Borimo se sa vrlo specifičnim virusom. U njemu su dva virusa, jedan je iz grupacije SARS, a drugi iz grupacije Covid-virusa. Mnogi izbjegavaju to reći, ali u genetskom materijalu SARS-CoV-2 nađen je i dio HIV virusa. Sve to komplikuje i usložnjava situaciju – kaže Tokić.

Pulmolog podijelio iskustva pacijenata

Najčešći simptomi koji se primjećuju kod osoba koje su preboljele COVID-19 u vezi su s disajnim sistemom, a manifestiraju se kao subjektivni osjećaj otežanog disanja, boli u grudima ili suhog kašlja. Kod tih osoba na rendgenskim ili CT snimkama pluća vidljive su promjene međuprostora (intersticij), koji se nalazi između plućnih alveola i sadrži krvne žile, a vrlo često se uočava i fibroza pluća.

- Plućni intersticijum vrlo interesantan je kao faktor koji učestvuje u samom procesu disanja. Izuzetno je bogat krvnim sudovima, a oba ova virusa izazivaju promjene na krvnim sudovima u smislu upale endotela krvnih sudova i stvaranja tromba unutar njih – objašnjava Tokić.

Pulmolog je podijelio i iskustva pacijenata koji mu dolaze, a koji su prebolovali COVID-19.

- Imaju osjećaj kao da im je u gornjem dijelu disajnog sistema prazno, šuplje, zamor koji nije adekvatan učinjenom radu. Dok miruju čini im se da mogu sve raditi, čim se pokrenu, fali im zraka i brzo se umaraju – opisuje Tokić.

Naglašava da je svim preboljelim COVID-19 nakon četiri do šest sedmica neophodno uraditi analizu plućnih funkcija (spirometrija) koje će pokazati promjene.

- Vrlo je važno to uraditi, jer kasne komplikavcije na plućima uglavnom se javljaju u vidu tromboembolija, fibroze. Mi još nismo sigurni da li su te promjene reverzibilne (da li će se povući) ili će ostati kao definitvna promjena na organu. Sve to nas dovodi do zaključka da post-covid stanje moramo shvatiti ozbiljno i takve osobe, jer je među njima jako puno mladog i radno sposobnog stanovništva, držati pod kontrolom – zaključio je Tokić.