Vijeće koje su činili predsjedavajuća sutkinja Azra Miletić, te sudije Staniša Gluhajić i Amela Huskić donijelo je rješenje kojim se prvostepena presuda ukida i određuje održavanje pretresa pred Apelacionim vijećem Suda BiH.

Kompletnu odluku Apelacionog vijeća možete pročitati u fotogaleriji ispod: 

VEZANI TEKST - Ovo je kompletno obrazloženje presude u predmetu Memić: "Pretpostavke nisu dokaz, ma koliko bile logične"

Prvostepenom presudom, kako je javnosti već poznato, optuženi Zijad Mutap, Alisa Ramić, Hasan Dupovac, Josip Barić i Muamer Ožegović bili su oslobođeni krivnje po optužnici koja ih je teretila da su kao članovi organizirane grupe prikrivali način na koji je stradao Dženan Memić u februaru 2016. godine.

Na tu presudu tužioci Dubravko Čampara i Ćazim Hasanspahić žalili su se zbog, kako su naveli u žalbi, bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Oni su, između ostalog, u žalbi naveli da prvostepena presuda nije dovoljno obrazložena. Kao primjer su naveli da se u presudi navodi da se 29 dokaza smatra nerelevantnim, ali da ne znaju o kojim dokazima se radi niti s navodi kako je sud došao do tog zaključka.

VEZANI TEKST - Slučaj "Memić": Tužioci za pad optužnice krive sudiju, odbrane traže da se potvrdi oslobađajuća presuda

Tužilaštvo se žalilo i na to da obrazloženje presude ne navodi razloge za odbijanje prijedloga za izvođenje dokaza, pri tome stavljajući poseban akcenat na svjedoka dr. Kemala Dizdarevića, kao i u pogledu prigovora na materijalne dokaze odbrane.

Žalbeno vijeće je ove prigovore tužilaca ocijenilo kao osnovane.

- Ovo Vijeće nalazi da nije dovoljno samo navesti da 29 svjedoka nije relevantno za odlučivanje o optužnici, bez osvrtanja na razloge kojima se vijeće rukovodilo kada je donijelo takav zaključak - navodi se u odluci Apelacionog vijeća.

Apelaciono vijeće dalje pojašnjava i da "bez obzira što stranka koja gubi u sporu uvijek može misliti da je odluka bila pogrešna, suštinski je važno da ona shvati da je sudska odluka donijeta na osnovu pravnog utemeljenja i da su uzeti u obzir svi argumenti koje je ta stranka iznijela, na što je osnovano ukazalo tužilaštvo, kao na nedostatak prvostepene presude".

VEZANI TEKST - Vještačenja Alise Mutap naredilo je Tužilaštvo KS, zašto se javnosti uporno serviraju netačne tvrdnje?

- S obzirom da je sastavni element prava na pravično suđenje i pravo na obrazloženu sudsku odluku, Apelaciono vijeće nalazi da prvostepeno vijeće nije dalo potpuno i logično obrazloženje za navedene odlučne činjenice, pri tome svakako imajući u vidu da u presudi ne moraju da budu dati detaljni odgovori na sve iznijete argumente - navodi se u odluci.

Apelaciono vijeće je, kako je navedeno u odluci, utvrdilo da se prvostepeno vijeće u obrazloženju presude nije očitovalo na dokazne prijedloge stranaka, a nakon uvida u zapisnike sa glavnog pretresa utvrdili su da se na pretresu samo uzgred izjašnjavalo o njima, bez upuštanja u detaljniju analizu prigovora i zauzimanja konkretnog stava.

- Do povrede prava na obazloženu presudu može doći na više načina, pa tako i zbog izostanka obrazloženja o neprihvatanju dokaznih prijedloga stranaka - navelo je Apelaciono vijeće.

VEZANI TEKST - Slučaj "Memić": Objavljujemo kompletno svjedočenje dr. Kučukalića o Alisi Mutap

Nasuprot tome, pak, Apelaciono vijeće ne nalazi osnovanim prigovore optužbe da je učinjena bitna povreda odrdaba krivičnog postupka da prvostepeni sud nije riješio predmet optužbe, a koji se odnose na nepodudaranje sadržaja kratkog obrazloženja pri izricanju presude i pismenog otpravka presude, kao i referisanje sudije na film i osvrt suda na medijsko praćenje postupka, što su također isticali tužioci.

- Objavljivanje presude obuhvata usmeno, javno i u cijelosti čitanje izreke koja se unosi u zapisnik na glavnom pretresu, što čini izvornik presude i ukratko saopćavanje razloga za donijetu izreku, u cilju upoznavanja sa sadržinom donijete presude lica koja imaju pravni interes, te je presuđena stvar samo ono što je navedeno u izreci presude i samo to obavezuje. U konkretnom, izvornik presude sadrži u cjelini činjenični supstrat predmetne optužbe, čime je prvostepeni sud riješio predmet optužbe u cijelosti. Kratki razlozi koje sud iznosi nakon objave izreke presude ne moraju biti preneseni u pismeni otpravak presude - navelo je Apelaciono vijeće.

Vijeće je također neosnovanim ocijenilo prigovor tužilaca koji se odnosi na osvrt iz presude na medijsko praćenje ovog slučaja.