Download-ujte našu aplikaciju

15:48 / 13.05.17

Simpozij u Sarajevu: Alija Izetbegović je bio za sporazumijevanje istoka i zapada

Alija Izetbegović je uvijek bio zainteresiran za sporazumijevanje istoka i zapada, poručeno je danas u Sarajevu tokom Međunarodnog simpozija "Srednji put u religiji, kulturi i politici - misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića", javlja Anadolija.

Profesor Fakulteta islamskih nauka (FIN) i akademik Enes Karić govorio je o vjerskim temeljima religijskog, jezičkog i kulturnog pluralizma u islamu i muslimanskom poštivanju prava na različitost.

- Uzimajući njegove (Izetbegovićeve op.a.) knjige za svjedoke, a kako vrijeme prolazi, njegove knjige sve pouzdanije svjedoče zato što ljudi, njegovi savremenici odlaze baš kao i njihova vremena. Usudili bismo se reći da se Alija Izetbegović u svojim gimnazijskim, potom univerzitetskim godinama, potrudio na profiliranju građenja svojih stavova kao čovjek, rekao bih istočno-zapadnog ishodišta u vjerovanju, mišljenju, moralnom stavu, životnim odlukama - rekao je Karić.

Naglasio je kako to znači da je on na svoj način bio duboko humanistički profiliran, priznavao je vjerske temelje religijskog, jezičkog i kulturnog pluralizma u islamu, kao i onom islamu koji je bio esencijalizirani.

- Prema uvidu u njegova djela, Alija se najčešće referirao na one strane Kur’ana ili stavke koje možemo kazati da su u svakom vremenu nudile pluralnu perspektivu i ohrabrivale pluralne stavove. Sudimo li prema njegovim pisanim djelima, ali i prema ljudskom i političkom učinku, Alija Izetbegović je bio duboko svjestan da su mu važne univerzalne poruke iz mnogih alineja Kur’ana, kao one da u "u vjeri nema prisile". To je bila njegova najdraža alineja i često ju je navodio - istakao je Karić.

Osvrnuvši se i na "Islam između između istoka i zapada", te druga Izetbegovićeva djela poput "Sjećanja" i "Moj bijeg u slobodu", Karić je rekao da su ona dočekana od impozantnog broja muslimanskih intelektualca kao štivo svojevrsnog oslobođenja od tradicionalističkih klišeiziranih tumačenja islama.

- Alija Izetbegović je uvijek bio zainteresiran za sporazumijevanje istoka i zapada - naglasio je Karić.

Hrvatski novinar i publicista Danko Plevnik govorio je o Izetbegovićevoj "Islamskoj deklaraciji" u kontekstu prošlosti i sadašnjosti.

Pozivajući se na riječi nobelovca Ive Andrića koji je smatrao da čovjekov posmrtni život traje sve dok god se poznanici sjećaju njegovog fizičkog lika, Plevnik je rekao da u tom smislu Alija Izetbegović za njega i dalje postoji.

- Imao sam čast upoznati ga u teškim trenucima za BiH. Upoznali smo se u Sarajevu 19. decembra 1998. kada me Hasan Muratović doveo u njegov kabinet. Razgovarali smo o suvremenim načelima života u Evropi i o nacionalnom identitetu. Poklonio sam mu svoju knjigu "Smisao Bosne" i u posveti napisao "Gospodinu Aliji Izetbegoviću, čiji je moralni mir u najtežim povjesnim trenucima za suvremenu Bosnu i Hercegovinu bio konstantan, oko kojeg su ljudi, svih narodnosti, svjetonazora i vjeroispovjesti mogli ujedinjavati svoje nade u opstanak bosanskohercegovačkog samopoštovanja". Uzeo je knjigu, pročitao posvetu i kazao: "Ja to ne zaslužujem". To nije bilo rečeno pred kamerama niti za interese "public relationsa" i zato sam ga poštovao. On se nikada nije dičio mržnjom, nego voljom za slobodom -  rekao je Plevnik.

Dalje je rekao kako se Izetbegović odlučio potajno boriti za pravo postojanja islama kao društvene klime, ali je ipak bio osuđen kao inicijator političkog islamizma.

- On nije poduzimao korake za nasilno uvođenje islamskog teokratskog aranžmana, već se odavao osobnoj društvenotvornoj fantaziji, naglašavajući važnost ponovnog osvajanja duše - poručio je Plevnik, te naglasio kako Izetbegovićev refleksivni interes nije bila Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, već ummet.

Plevnik je dodao kako Izetbegović u svojim "Sjećanjima" potvrđuje činjenicu da "Islamska deklaracija" nije bila usmjerena prema Jugoslaviji, već prema islamskom svijetu, u želji za osposobljavanjem islamskih masa, da uče nešto o vlastitoj povijesti.

O ostatku treće sesije simpozija, islamski teolog i analitičar dešavanja na Bliskom Istoku i Balkanu Muhamed Jusić govorio je o odnosu muslimana prema radikalizmu, ekstremizmu i terorizmu, profesor Dževad Hodžić o odnosu religije, morala, prava i politike u razumijevanju islama u djelima Alije Izetbegovića, te Hasan Džilo na temu "Dobra djela - neodvojivi dio religijskog iskustva u mišljenju Alije Izetbegovića".

Na dvodnevnom simpoziju, koje će biti završen večeras, učestvovalo je više od dvadeset naučnih djelatnika i profesora iz BiH, Hrvatske, Turske i Makedonije. Organizatori simpozija su Muzej Alija Izetbegović i Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu.