Otprilike 140 lidera prisustvovat će 26. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26), koja će se održati od 31. oktobra do 12. novembra.

Na samitu će se razgovarati o tome kako postići cilj nulte emisije ugljika do 2050. godine, kako bi globalni porast temperature mogao biti održan ispod dva stepena Celzijusa ili čak smanjen na 1,5 stepeni do kraja stoljeća.

Pariski klimatski sporazum za borbu protiv klimatskih promjena je 2015. godine potpisalo 197 zemalja, a taj dokument nalaže potpisnicama da ažuriraju svoje nacionalne klimatske akcione planove svakih pet godina.

Posljednja prilika da se spriječi klimatska kriza

Najnoviji izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) pokazuje da se klimatski ciljevi ne mogu postići obavezama i akcijama koje su zemlje preuzele i poduzele.

Stoga se COP26 smatra posljednjom šansom da se spriječi klimatska kriza s kojom se čovječanstvo suočava i od vlada se očekuje znatno više akcije na tom polju.

Naučnici upozoravaju da će svijet, koji postaje mjesto na kojem je sve teže živjeti zbog rekordnih temperatura, šumskih požara, suša i poplava, biti uvučen u potpunu katastrofu ako se ne suzbijaju klimatske promjene.

Smanjenje emisije štetnih gasova

VEZANI TEKST - Stotine klimatskih aktivista stiglo u Glasgow uoči konferencije o budućnosti planete

Da bi se globalno povećanje temperature ograničilo na 1,5 stepeni Celsiusa, emisije štetnih gasova moraju se smanjiti za 55 posto do 2030. godine.

Glavni problem i najžustrije rasprave i počinju time kako će zemlje smanjiti svoje emisije ugljika.

Zemlje G20 smatraju se odgovornim za 80 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a Kina je prva na listi zemalja koje najviše zagađuju okoliš na svijetu. U prvih deset slijede SAD, Indija, Rusija, Japan, Njemačka, Iran, Južna Koreja, Saudijska Arabija i Indonezija.

Prema UNEP-u, najveći proizvođači stakleničkih plinova su Kina, SAD i Evropska unija (EU).

Nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju te ostrvske države koje su u opasnosti od poplava, prirodno očekuju da zemlje koje najviše zagađuju svijet budu i predvodnice u borbi protiv klimatske krize.

Cilj Kine i Rusije nulte emisije ugljenika do 2060.

Dok se SAD, EU i Velika Britanija obavezuju da će smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050. godine; Kina i Rusija, koje proizvode najviše stakleničkih plinova, to najavljuju do 2060. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres želi da zemlje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prestanu da koriste ugalj do 2030. godine, a druge zemlje da prestanu da koriste ugalj do 2040. godine kako bi ispunile klimatske ciljeve.

Prema najnovijem izvještaju centra "TransitionZero", koji radi klimatske analize, otprilike 3.000 termoelektrana na ugalj mora biti ugašeno prije 2030. godine kako bi se globalno povećanje temperature ograničilo na 1,5 stepeni.

Klimatsko finansiranje

Jedna od tema o kojoj će se razgovarati na samitu biće "finansiranje klime".

Nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju koje su najviše pogođene globalnim zagrijavanjem potrebna je finansijska pomoć za borbu protiv klimatske krize i za prilagođavanje odveć izmijenjenim klimatskim uvjetima.

Iako su se razvijene zemlje još 2009. godine složile da obezbijede finansijska sredstva od 100 milijardi dolara godišnje za nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju, taj cilj do sada nije ispunjen.

Stručnjaci, s druge strane, upozoravaju da će neosiguranje takvog finansiranja ugroziti klimatske ciljeve.

Opasnosti od globalnog zagrijavanja

Globalne temperature su već porasle za 1,1 stepen od industrijske revolucije, a posljednjih 10 godina zabilježeno je kao 10 najtoplijih godina u svjetskoj istoriji.

Požari, poplave i temperature dostigle su rekordne visine u 2021. godine.

Ako se globalni porast temperature ne može ograničiti na 1,5 stepeni Celsiusa, procjenjuje se da će još 420 miliona ljudi biti izloženo ekstremnim toplotnim talasima, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom će se udvostručiti. Procjene su to Međuvladinog panela UN-a za klimatske promjene ( IPCC).

Predviđa se da će porast temperature od 2 stepena uništiti polovinu staništa za 18 posto vrsta insekata, 16 posto biljaka i osam posto kičmenjaka. Ugrožen je i vodeni svijet jer rast temperatura dovodi do smanjenja kisika u okeanima.

Ako nivo mora poraste još najmanje 10 centimetara do kraja ovog stoljeća, milioni ljudi će se suočiti s poplavama.

Migracije zbog klimatskih promjena prijete milijardi ljudi

Prema podacima UN-a, 500 miliona ljudi živi u područjima gdje dolazi do dezertifikacije, a oni koji žive u tim područjima svakim su danom sve više pogođeni klimatskim promjenama.

Procjenjuje se da bi milijarda ljudi mogla postati klimatskim izbjeglicama do 2050. godine.

Stručnjaci upozoravaju da će klimatske promjene donose i nestašicu vode i nesigurnost u snabdijevanju hranom.

Očekuje se da će svjetska populacija dostići deset milijardi do 2050. godine, što znači da će biti potrebna hrana za još 3,4 milijarde ljudi u odnosi na trenutnu svjetsku populaciju.

Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), poljoprivrednu proizvodnju treba povećati u cijelom svijetu jer će se potrebe za hranom povećati za najmanje 70 posto do 2050. godine.

Zalihe hrane su direktno ugrožene efektima klimatskih promjena, odnodsno visokim temperaturama, ekstremnim vremenskim prilikama, sušama, porastom nivoa ugljičnog dioksida i porastom nivoa mora.