Međutim, tome se usprotivio Milorad Dodik, koji je najavio pokretanje procedure zaštite vitalnog entitetskog interesa, kojeg bi, navodno, ugrozio taj memorandum.

- Drugi put je tačka dnevnog reda oko memoranduma koji bi trebala da zaključi neka agencija za izborne procese iz Amerike i CIK, gdje je predviđena saradnja u tome da se toj agenciji i njihovim stručnjacima omogući da se ovdje bave pitanjima biračkih spiskova i mnogo čega drugog. Ja se nisam saglasio jer je naprosto to pitanje koje zadire u suverenitet izbornog procesa, omogućava da stranci ulaze u proces i da ga kontroliraju, imajući u vidu da je predviđen niz tačaka u kojima se oni trebaju angažirati – izjavio je Dodik.

Dodao je Dodik da nije prihvatljivo da se putem memoranduma "dozvoljava stranim agenturama da uđu i kontroliraju izborni proces u BiH", te da će, u ovisnosti o stavu parlamentarnih stranaka u entitetu RS, pokrenuti pitanje zaštite entitetskoh interesa.

- Jedna od prvih tačaka je da se omogući tog agenciji da se navodno bavi cyber sigurnošću izbornog procesa. Druga je da se bavi finansiranjem političkih partija, treća je da se bavi biračkim spiskovima, što je veoma teško prihvatiti i ako bude oko toga saglasnosti, ja ću pokrenuti vitalni interes – poručio je Dodik.

Za razliku od Dodika, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je ovo pitanje bespotrebno problematizirano, te da već postoje brojne međunarodne organizacije koje posmatraju i pomažu izborne procese širom svijeta.

- Ovaj sporazum koji smo trebali da zaključimo se odnosi na cyber sigurnost i ne vidim ništa sporno u svemu tome. Ti ljudi koji bi učestvovali u tome niti bi donosili odluke, niti bi imali bilo kakva ovlaštenja, osim da pomažu našem osoblju koje je odgovorno, od CIK-a do lokalnih izbornih komisija – izjavio je Džaferović.

Naglasio je Džaferović kako želi da BiH ima sigurnost izbornog procesa i vjerno iskazanu volju građana na izborima, te da je taj angažman upravo zbog toga i predviđen.

Teško se oteti dojmu da Dodikovo protivljenje nema veze sa njegovom potrebom da zaštiti suverenitet BiH, koji nije ni doveden u pitanje ovim memorandumom, već je povezano sa potrebom da se spriječi ograničavanje mogućnosti izbornih manipulacija, naročito sa biračkim spiskovima.

IFES je organizacija koja je od 1987. godine do danas radila u više od 135 zemalja širom svijeta, a već su uspostavili saradnju sa BiH, ali i, primjera radi, susjednom Srbijom i to na isti način na koji je ta saradnja predložena u BiH.

- IFES povećava integritet i transparentnost izbornih procesa u Srbiji kroz nadgledanje, građanski angažman i ciljano, tehničko unapređenje izbornog sistema. IFES sarađuje s izbornim zvaničnicima, političkim strankama, kandidatima, domaćim nevladinim organizacijama i medijima radi pružanja tehničke podrške – navodi se na internet stranici te organizacije.

Zanimljivo je da je za Dodika neprihvatljiv angažman stručnjaka iz SAD-a, ali je sasvim prihvatljiva saradnja CIK-a sa stručnjacima iz Rusije, sa čijom je Centralnom izbornom komisijom potpisan Memorandum još 2. oktobra 2010. godine. Tim je Memorandumom, između ostalog, predviđena razmjena stručnjaka za organizaciju izbora, slanje predstavnika za posmatranje toka i provedbe izbora, te razmjena iskustava u oblasti izrade i korištenja savremenih biračkih i drugih informacionih tehnologija.

Politička opcija koju Dodik predvodi već je doživjela težak udarac smjenom sebi biskih kadrova iz CIK-a, čime je izgubila kontrolu nad Komisijom, koju su u proteklim godinama imali zahvaljujući saradnji sa članovima bliskim Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH.

Četiri člana CIK-a bliska SNSD-u i HDZ-u BiH, uz nerijetku podršku Irene Hadžiabdić, redovno su preglasavanjem donosili odluke koje idu u korist tih stranaka, a u suprotnosti su sa ustavnim i zakonskim odredbama, poput odluke o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH nakon Općih izbora 2018. godine.