Revizori navode kako nisu uspostavljeni odgovarajući kriteriji za učešće poslodavaca u programima sufinansiranja zapošljavanja, zbog čega se često dešavalo da isti poslodavci iz godine u godinu koriste novce programa, bez obaveze da dugoročnije zaposle sufinansiranu osobu.

Nije utvrđena obaveza poslodavcima 

Naime, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe i dalje nemaju aktivnije posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih osoba kod realizacije programa sufinansiranja. Također, FZZZ nije preduzeo aktivnosti kako bi se imao kvalitativni odabir poslodavaca pri realizaciji programa i prednost dala onim poslodavcima koji su spremni dugoročnije zaposliti nezaposlenu osobu.

Nije utvrđena ni obaveza poslodavcima da određeni period, nakon isteka ugovora o sufinansiranju, zadrže u radnom odnosu sufinansiranu osobu.

Još nisu uspostavljene ni pouzdane evidencije o nezaposlenim osobama. Službe za nezaposlene u svojim evidencijama trenutno nemaju precizne podatke o osobama koje aktivno traže posao, niti o teže zapošljivim nezaposlenim osobama!? 

Još uvijek nije donesena Strategija zapošljavanja u FBiH, kao i izmjena i dopuna Zakona o posredovanju u zapošljavanju. Federalni revizori zamjerke u ovom segmentu su uputili Domu naroda Parlamenta FBiH, Vladi Federacije.

- Federalni zavod za zapošljavanje nastavio je sa praksom planiranja programa zapošljavanja bez utvrđivanja roka za njihovu realizaciju, te započinjanja provedbe novih programa, iako oni iz prethodnih godina nisu okončani. Na nedovoljnu efikasnost u realizaciji programa ukazuju podaci o niskoj realizaciji planiranih sredstva, s obzirom na to da je u periodu 2019-2021. godina od planiranih 125,7 miliona za programe sufinansiranja zapošljavanja utrošeno 57,2 miliona KM, odnosno 46 posto planiranih sredstava - navodi se u revizorskom izvještaju.

Šta rade Vlada FBiH i Dom naroda FBiH?

U programima sufinansiranja zapošljavanja iz perioda 2019-2021. godina planirane su nove mjere koje su bile fokusirane na konkretne ciljne grupe nezaposlenih i na zapošljavanje teže zapošljivih nezaposlenih osoba. Međutim, podaci o realizaciji programa su pokazali da je 70 posto novca utrošeno za ostale mjere zapošljavanja koje nisu bile usmjerene na konkretne ciljne grupe i teže zapošljive nezaposlene osobe.

Praćenjem realizacije preporuka obuhvaćene su aktivnosti Parlamenta FBiH, Vlade FBiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje i pet kantonalnih službi za zapošljavanje, KS, USK, ZDK, HNK i TK.

- Strategija zapošljavanja FBiH još uvijek nije donesena. Vlada FBiH je u maju 2021. godine usvojila Strategiju zapošljavanja u FBiH za period 2019-2027. godina i uputila je Parlamentu FBiH na usvajanje. Dokument je u septembru 2021. godine usvojen u Zastupničkom domu, ali još uvijek nije bio predmetom razmatranja Doma naroda Parlamenta FBiH.

Ministarstvo rada i socijalne politike još uvijek nije izradilo i u proceduru usvajanja uputilo izmjene i dopune Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba koji, pored ostalog, treba i adekvatnije urediti obavezu vođenja evidencija o nezaposlenim osobama - ukazuju federalni revizori.

Također, konstatovano je da Vlada FBiH i dalje nema adekvatan nadzor nad realizacijom programa zapošljavanja.

VEZANI TEKST - Ovako u Zavodu za zapošljavanje FBiH troše novac za regrese iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti

Programi više orijentisani na poslodavce 

- FZZZ i kantonalne službe nisu preduzele dovoljne aktivnosti kako bi imale aktivnije posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih osoba prilikom realizacije programa sufinansiranja zapošljavanja. FZZZ nije preduzeo aktivnosti kako bi se imao kvalitativni odabir poslodavaca pri realizaciji programa i prednost dala onim poslodavcima koji su spremni dugoročnije zaposliti nezaposlenu osobu. Također, nije utvrđena obaveza poslodavcima da određeni period, nakon isteka ugovora o sufinansiranju, zadrže u radnom odnosu sufinansiranu osobu - navodi se u revizorskom izvještaju i dodaje:

- U periodu 2015-2018. godina, FZZZ je od ukupno utrošenih 90,1 milion KM za mjere aktivne politike zapošljavanja, 55,3 miliona KM utrošio u programe sufinansiranja zapošljavanja, koji su bili predmet revizije. Utvrđeno je da su programi bili više orijentisani na poslodavce nego na nezaposlene osobe. Naime, na javne pozive za učešće u programima sufinansiranja mogli su se prijaviti samo poslodavci, a ne i nezaposlene osobe, sa izuzetkom mjere "Vaučer za posao", odnosno "Tražim poslodavca" iz 2018. godine. Također, poslodavci su većinom samostalno birali koga će zaposliti, tako da službe nisu posredovale kako bi potakle poslodavce da zaposle osobe iz ciljnih grupa kojima je pomoć u zapošljavanju bila najpotrebnija.