Ne postoje zvanična istraživanja na osnovu kojih bismo imali tačne informacije te broj slučajeva, ali opservacijom statistike posjećenosti centara za mentalno zdravlje, izvodi se zaključak da se sve veći broj građana javlja u ove ustanove, čak i zbog narušenog fizičkog zdravlja koje je uzrokovano lošim psihičkim stanjem.  

- Dosta ljekara prepoznaja potrebu da, i kad su fizičke bolesti u pitanju, pošalju ljude psihijatru i psihologu jer su fizičko i mentalno zdravlje direktno povezani. Mogu reći da trenutno psihološko stanje građana BiH nije na zavidnom nivou, iako kroz sve ono što smo prošli od rata pa do danas, može se vidjeti jedna poprilična otpornost bh. građana na dešavanja koja su uvijek iznenadna. Imamo stalni stres jer živimo u jednom neskladu, međusobno nerazumijevanju itd. – kazala je za Faktor psihologinja i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović-Rudež.

Međutim, zbog činjenice da se za građane BiH već decenijama samo smjenjuju vrste kriza, psihologinja ističe da oni zbog tog ustaljenog teškog stanja uvijek nađu način da prevaziđu krize.

- S jedne strane, mi očito dobro podnosimo ovaj pritsak koji je prisutan već trideset i nešto godina. Ova tenzija u kojoj živimo i stres izazivaju da je jako puno ljudi anksiozno, depresivno ili da imaju neka psihosomatska oboljenja – kazala je Vehabović-Rudež.

Predizborni period jako loše utječe na osobe koje neselektivno primaju informacije te koje sebe izlažu velikom broju informacija na dnevnoj bazi, dok se većina političara koristi već razrađenom manipulativnom retorikom.

- Ono što volim naglasiti je da ne možemo mijenjati stvari na nivou države, ali ljudi trebaju imati spoznaju da oni mogu mijenjati neke stvari indirektnim putem te da na taj način oni dobijaju osjećaj kontrole nad sopstvenim životom. Biti izložen informacijama neselektivno nije dobro. Treba znati šta se dešava, ali također treba znati da su informacije vrlo često prilagođene određenoj kategoriji iz nekog razloga. Ne mogu reći da država nije odgovorna za svoje građane, međutim ukoliko se država ne želi baviti svojim građanima, onda ostaje da se mi bavimo sami sobom i jedni drugima da pomažemo.

To je onaj resurs u BiH koji još postoji, iako ga polahko zamjenjuje ovaj evropski trend da svako za sebe živi, što nije dobro. Političari predizborni period iskorištavaju vrlo dobro i imaju razrađen sistem. Na neki način možemo govoriti da je prljavo, da nije pošteno, ali to je njihovo pravo jer dok god se niko ne pobuni, oni to mogu da rade – poručuje Vehabović-Rudež te dodaje da građane često povrijede i same izjave političara, zbog čega se ljudi povuku u svoj mikro svijet jer vjeruju da ne mogu ništa i.

Potom je zaključila:

- Ljudi ne trebaju padati na već razrađene priče, posebno u vezi nacionalne pripadnosti, raznih ucjenjivanja kada se potpiruje međunacionalna mržnja jer kada malo bolje pogledate, ljudi u BiH zajedno žive, rade i međusobno sarađuju.