Prema njegovim riječima, ukoliko se ipak osoba želi testirati, ona mora znati svrhu toga, a ljekar mora navesti razlog – zašto nekome određuje nivo antitijela.

Postmarketinško testiranje

- Ako smo globalno, nakon istraživanja, naučno dokazali da vakcina stvara dovoljan imunološki odgovor, nema potrebe da svaki pojedinac to sam radi. To mi sada najviše liči na postmarketinško testiranje – da li vakcine daju imunološki odgovor? To je posao određenih kompanija koje na osnovu tih testiranja prave studije. Ono što svaki pojedinac treba uraditi, počev od mene, jeste vakcinisati se i u slučaju kada je prebolio infekciju – naglašava Tihić.

Šta su ustvari antitijela? Riječ je o proteinima proizvedenim u organizmu od imunološkog sistema nakon što je osoba preboljela infekciju ili se vakcinisala, a funkcija im je da zaštite organizam.

Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) navodi kako pozitivan rezultat na testu govori da osoba još ima antitijela od prethodne infekcije ili vakcine, ali ono što treba znati jeste da će neki testovi prepoznati samo antitijela nakon prebolijevanja zaraze, a ne i nakon imunizacije.

- Kao dio imunološkog odgovora nakon infekcije i vakcinacije naš imunološki sistem prepoznaje određene strukture virusa. Dvije su grane imunološkog odgovora, jedan je humoralni koji se ogleda u stvaranju antitijela protiv proteina virusa, a drugi je ćelijski ili celularni odgovor kojim se stvaraju ćelije koje će moći ubiti one koje su virusom inficirane. Ključni protein na koji mi stvaramo imunološki odgovor je tzv. S-protein (Spike protein) što se dešava i u toku infekcije i nakon vakcinacije – pojašnjava Tihić.

Spike protein ili protein "šiljka" jedan je od nekoliko proteina virusa SARS-CoV-2. To je protein preko kojeg virus ulazi u naše ćelije. Međutim, isto tako, S-protein je antigen, ono na šta naš imunološki sistem reaguje i počne stvarati antitijela i ćelijski imunitet.

- Kod većine vakcina, izuzev kineske, nakon vakcinacije, stvara se S-protein na koji osoba onda stvara antitijela. Antitijela se vezuju na protein i na taj način blokiraju da virus uđe u ćeliju i uzrokuje infekciju – kaže Tihić.

Dodaje kako su testovi koji se trenutno koriste ustvari "surogat testovi" koji na indirektan način govore - kolika je efikasnost antitijela. No to, kako kaže, nije aposlutna mjera.

- Najčešća kod nas na Balkanu ljude žele provjeriti - da li su nakon vakcinacije stvorili imunološki odgovor?! To je nepotrebno kontrolisati jer samo kod pet posto vakcinisanih, što je naučno dokazano, neće se stvoriti imunološki odgovor. To su uglavnom imunodeficijentne osobe sa malignim bolestima, koje uglavnom, ako se ranije primali neku vakcinu, to već znaju. Kod svih ostalih, koji su primili dvije doze vakcine, stvorit će se imunološki odgovor. Dakle, moja poruka je, nemojte raditi testiranje na antitijela jer je to potpuno bespotrebno, ukoliko to ljekar od vas ne traži – naglašava Tihić.

No, i kod onih koji su stvorili antitijela, njihov odbrambeni učinak vremenom slabi, a to je nakon šest do osam mjeseci. Tihić dodaje kako poluživot svakog antitijela iznosi 21 dan.

- Nakon šest do osam mjeseci osoba počne gubiti antitijela, pa se iz tog razloga i preporučuje treća doza vakcine koja će pojačati imunološki odgovor. Nakon treće doze ponovo se stvara jedan određeni broj antitijela i aktivira dio ćelija B i C limfocita. Postoje studije koje kažu i da nakon četiri mjeseca antitijela slabe, ali ona su i dalje vrlo jaka da vas zaštite.

Prema riječima našeg sagovornika, ne postoji izričita skala o broju antitijela koji osoba treba imati kako bi bila zaštićena od infekcije.

- Nijedan ozbiljan zdravstveni radnik danas vam ne bi, kada je riječ o broju antitijela, preporučio donju granica za vakcinaciju. Postoje osobe koje mogu imati puno manje antitijela, a da imaju dobar imunološki odgovor, ali i ona druga krajnost, da imaju visok titar antitijela, a da su se zarazile. Znači nije mjerilo – broj antitijela, nego koliko su oni efikasni u borbi sa virusom – objašnjava Tihić.

Bolja zaštita nakon prebolijevanja

Kaže kako se mjerenje nivoa antitijela radi samo u zdravstvenim ustanovama koje su za opremljene.

- Ne možete otići u apoteku i kupiti test za to kao što je slučaj za otkrivanje koronavirusa u organizmu. Radi se o potpuno drugoj vrsti antitijela za čije je otkrivanje potrebna posebna tehnologija, aparati i imunološke metode koje su puno složenije – ističe Tihić.

Na pitanje, da li se bolja zaštita stvara nakon prebolijevanja ili vakcinacije, Tihić odgovara kako kod prirodne infekcije nastaje puno širi imunološki odgovor. Što se tiče vakcine, to je više usmjereni imunološki odgovor na ključni protein koji će spriječiti ulazak virusa i njegovo širenje unutar organizma.

- Neka istraživanja govore u prilog prebolijevanju, ali sve zavisi od osobe do osobe. Normalno je naravno, očekivati da infekcija stvara kompletniji i celularni i humoralni imunitet, ali i antitijela na sluznicama koja su u prvom koraku infekcije ključna. Vakcine u ovom slučaju stvaraju antitijela koja se nalaze u serumu, koja cirkuliraju i dolaze do sluznica. Međutim, nama za budućnost će trebati vakcina koja će se davati nazalno kako bi se stvorio imunitet na mjestu ulaska virusa. To bi bila ta IgA klasa antitijela, a ne ovo što mi sada mjerimo IgG. Naravno, i pored toga, preporuka medicine onima koji su prebolovali COVID-19, jeste da se nakon pet do šest mjeseci vakcinišu – ističe Tihić.