open-navfaktor-logo
search
Nametanje ili usvajanje
Prije sedam godina pregovori propali: Da li Schmidt oživljava Fuleov model Izbornog zakona
Nakon sastanaka koji je prije dva dana imao sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je kako ima dojam da Schmidt kao rješenje za Izborni zakon BiH ima na umu Fuleov model. 
16.09.2021. u 14:44
get url
text

Štefan Fule, u to vrijeme komesar za susjedstvo i proširenje Evropske unije, te predsjednici bh. političkih stranaka su dugo pregovarali o tome šta promijeniti u Izbornom zakonu. Maratonski pregovori su trajali do 2014. godine i okončani su neuspješno. 

Šta zapravo Fuleov model predviđa? 

VEZANI TEKST - Komšić o izmjenama Izbornog zakona BiH: HDZ ima namjeru blokirati sljedeće izbore

Način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a koji se biraju iz Federacije, kako je to Fule predlagao, bio je kompleksan. Federacija BiH ostala bi jedna izborna jedinica, kao i do sada, ali uz klauzulu pozitivne diskriminacije koja postoji u Belgiji.

Klauzula znači da bi drugi član Predsjedništva BiH iz Federacije bio onaj koji bi dobio više glasova u kantonima u kojima prvi član nema više glasova. To znači da bi kandidat koji osvoji najviše glasova u Sarajevskom, Tuzlanskom ili Zeničko-dobojskom kantonu ispao iz utrke u kantonima gdje su Hrvati većinsko stanovništvo.

U HDZ-ovom zvaničnom prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je u julu ove godine dostavljen Interresornoj radnoj grupi, a koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda FBiH, navedeno je: 

- Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Dalje predlažu da za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Isti princip predlažu i za hrvatskog člana Predsjedništva.

- Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Kada je u pitanju Dom naroda FBiH, HDZ predlaže da se broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po kantonima odredi uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva, i to:

- 17 delegata iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Tuzlanski bira četiri delegata, Sarajevski četiri delegata, Zeničko-dobojski tri delegata, Unsko-sanski tri delegata, Hercegovačko-neretvanski jednog delegata, Srednjobosanski jednog delegata i Bosansko-podrinjski jednog delegata.

- 17 delegata iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Hercegovačko-neretvanski bira pet delegata, Srednjobosanski četiri delegata, Zapadnohercegovački tri delegata, Kanton 10 dva delegata, Zeničko-dobojski jednog delegata, Posavski jednog delegata i Tuzlanski jednog delegata.

- 17 delegata iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira četiri delegata, Kanton 10 tri delegata, Unsko-sanski tri delegata, Tuzlanski dva delegata, Hercegovačko-neretvanski dva delegata, Zeničko-dobojski dva delegata i Srednjobosanski jednog delegata.

- 7 delegata iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira tri delegata, Tuzlanski dva delegata, Zeničko-dobojski jednog delegata i Unsko-sanski jednog delegata.

Svoj prijedlog uputila je i Stranka demokratske akcije. 

Kod izbora za člana Predsjedništva BiH, SDA predlaže uklanjanje nacionalnih odrednica iz Ustava BiH po kojima se u Predsjedništvo biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin. Nacionalne odrednice, predlažu, zamijeniti formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske, a da se izbor vrši ili indirektno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ili direktno kao i do sada. Za SDA su prihvatljive obje varijante, ali pod uvjetom da vrijede za oba entiteta, a ne da se uvodi asimetrija po kojoj bi se član Predsjedništva BiH iz RS-a birao direktno na izborima, a u Federaciji BiH indirektno u Parlamentu BiH.

VEZANI TEKST - Šta predlaže SDA, a šta HDZ: Izetbegović na tragu EU principa, Čović betonira podjele

Kada je riječ o promjenama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, SDA smatra da provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava "Sejdić-Finci", "Zornić", "Šlaku" treba omogućiti pripadnicima sva tri naroda, bez obzira na to u kojem entitetu imaju prebivalište, kao i izbor u Dom naroda i pripadnicima Ostalih.

SDA predlaže i varijantu s povećanjem broja članova klubova konstitutivnih naroda na po šest i uvođenje novog kluba Ostalih koji će imati tri člana, tako da bi Dom naroda BiH imao umjesto 15 dosadašnjih 21 delegata.

SDA u svom prijedlogu navodi da je u slučaju Doma naroda Federalnog parlamenta potrebno provođenje odluka Ustavnog suda BiH u predmetima U 14/12 - zahtjev Komšić i U 23/14 - zahtjev Ljubić. SDA predviđa da nadležnost Doma bude samo zaštita vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Također, predlažu uvođenje simetričnih rješenja, tako da Dom naroda FBiH ima iste nadležnosti kao i Vijeće naroda RS-a, s tim da Dom naroda ne bi bio drugi zakonodavni dom. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.