- Nakon saznanja da su općinska vijeća u KS, izuzimajući Općinsko vijeće Novi Grad, donijeli nove odluke o visini naknada komunalnih taksi, prevashodno u dijelu koji se odnosi u visini naknade za isticanje firme mi kao poslodavci pokušavali smo ukazati na mogućnost enormnog rasta za komunalne takse.

Prilikom donošenja Zakona o komunalnim taksama u KS zatražili smo da se jasno definišu maksimalni iznosi koji mogu biti naplaćeni od poslodavca za istaknutu firmu. Nažalost to nije prihvaćeno, svi su govorili da će općinska vijeća uzeti u obzir činjenicu da poslovanje privrednih subjekata, posebno u vrijeme pandemije, i sada nakon rasta svih energenata i repromaterijala, a posebno životnih namirnica utiču na poslovanje, odnosno da će se potruditi da komunalne takse budu u realnim okvirima.

Svi mi smo svjedoci da svi nivoi vlasti govore da je neophodno rasteretiti privredu kako bi bili konkurentni na tržištu u BiH, regionu i Evropi, no taj rezultat je neprimjetan, nemam nikakvih posebnih efekata. Stalno govorimo da imamo hiljade parafiksalnih nameta koji uvode kantoni, općine, entiteti pa čak i država, i koji nemaju nikakvih kriterija, ne vodi se računa o tome koliko oni objektivno utječu na poslovanje privrednih subjekata - kazao je Safudin Čengić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

Istakao je da UPKS još 2019. godine pokrenulo incijativu da se napravi analiza svih parafiskalnih nameta, da ministarstvo kantona zajedno sa općinama iznađe mogućnost da se parafiskalni nameti koji nemaju nikakvog osnova za naplatu stave van snage, a da oni koji su vezani za rad privrednih subjekata i stanovništva ostanu i budu i dalje opterećenja za privredu. Međutim...

{$galerijaFotografija}

- Svjedoci smo da stalno se govori o smanjenju i opterećenju rada, a znamo li da je BiH, i FBiH praktični najopterećenija, da za svakih 100 KM koje isplatimo radniku dužni smo isplatiti 72 KM po osnovu doprinosa i poreza. Takvo opterećenje nema ni u jednoj državi. Federalna vlast nam govori četiri godine da priprema dokument kojim će rastreretiti privredu, i smanjiti opterećenje rada, za nas nema nikakvog efekta - dodao je.

Podcrtao je kakako su prethodne dvije godine za njih bile godine opstanka. 

- U 2020. smo imali lock down koji je značio obustavu svih poslovnih aktivnosti, barijere koje su uvedene – ograničenost kretanja, distanca, nošenje maski... sve je to uticalo na rad privrednih subjekata u BiH i praktično tu godinu možemo smatrati godinu u kojoj smo se borili za zdravlje, a najmanje o tome da li će biti poslovnih aktivnosti. U 2021. smo dočekali da imamo povećane aktivnosti kada je u pitanju privreda, i sve analize su govorile da bi se u 2022. mogli približavati onome što smo ostvarivali 2019. Međutim, dočekali su nas novi udari na rad, a oni se ogledaju kroz pokušaj da se poveća struja za privredne subjekte koje je na svu sreću, uz angažman našeg Udruženja i parlamentaraca Parlamentarne skupštine BiH donesena je odluka da taj rast može biti maksimalno 20 posto. Smatramo da je to objektiuvno i prihvatljivo na poslovnu zajednicu.

Agresija na Ukrajinu dočekala nas je sa enormnim rastom energenata, nafte i gasa. Oni bilježe od 80 do 100 posto povećanje cijena u obzir na ono što je bilo prije 1. januara. Imamo enorman udar na cijene koje određuju sve ono što se dešava. Rast cijena je stalno prisutan i u drugim sferama, repromaterijalima, ono što je najpogubnije je da je svaki dan sve veća cijena prehrambenih namirnica čime se ugrožava standard svih građana u BiH. Na kraju dolazimo do toga da usvajanjem zakona o komunalnim taksama imamo odluke općinskih vijeća gdje su komunalne takse povećane od 500 do čak 2.000 posto. To su enormna povećanja koja objektivno niko od nas ne može da prihvati kao realnost.

Sve ovo nas zabrinjava posebno jer se poslovna zajednica ne tretira kao da je ona generator zapošljavanja, punjenja budžeta. Stvara se dojam da smo mi neko gdje svako može donijeti odluku o povećanju određenih nameta, a da je naša obaveza da to izmirujemo neovisno da li ćemo zatvarati pogone li otpuštati radnike, jer najvažnije je da se pune određeni budžeti - zaključio je Čengić. 

Pročitao je i tri zahtjeva poslovne zajednice prema organima vlasti: 

- Tražimo hitno stavljanje van snage i obustava primjene odluka općinskog vijeća U KS, da se sastavi cjelovita analiza od koje će raditi predstavnici općina kantona i predstavnici poslovne zajednice, na bazi koje će se utvrditi šta je to što treba mijenjati i da li treba mijenjati. I tražimo od Kantonalne vlade da preispita novi zakon o komunalnoj djelatnosti i ukoliko se utvrdi da iste nisu usklađene sa prethodnom odlukom Ustavnog suda koji je oborio prethodni zakon, da stavi u skupštinsku proceduru i da zakon izmijeni - kazao je Čengić. 

Bh. poduzetnik Nijaz Skenderagić ustvrdio je da je parafiskalna grabežljivost prisutna na svim nivoima u BiH.

- Podsjetio bih za rad svih nas da smo sa USD-om utvrdili da u BiH je evidentirano 3.000 raznih parafiskalnih nameta. Ono što nas kao poslovnu zajednicu naročito boli je što pola tih parafiskalnih nameta ide tamo gdje ne bi trebalo - u džepove nekih pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija, udruženja...

Naši argumenti su validni.  BiH ima 3 puta više parafiskalnih nameta nego što je to slučaj u Srbiji, a dva puta nego u Hrvatskoj. U odnosu na zemlje EU ta razlika je neuporediva. I pored svih nedaća koje imamo sasvim je jasno kako i na koji način se stimuliše razvoj privrede i dolazak stranih investicija. Ti parafiskalni nameti iznose više od šest posto. To ispadne više od dvije milijardi maraka na godišnjem nivou koji su otišli za razne potvrde, isticanje firmi, mimo direktnih i indirektnih poreza. Mi poslodavci mislimo samo da sposobni menadžeri mogu izvesti ovu državu na zelenu granu - istakao je. 

Nihad Imširović predsjednik uprave Konzum i Merkator upozorio je da su pogođeni najviše oni koji imaju više poslovnih jedinica. 

- Konkretno to za nas znači povećanje od 938 posto, odnosno sa 19.790 iz 2021. na iznos 185.700 KK u 2022. Na osnovu ovog broja jasno vam je koje je to opterećenje za poslovanje. Nažalost morat ćemo neke objekte zatvoriti - poručio je.