Simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, a koje su prijedorski Bošnjaci i Hrvati 31. maja 1992. morali prekriti bijelim čaršafima, građani i udruženja podsjetit će na stradanja, te ukazati na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.

I društvene mreže danas su pune poruka povodom Dana bijelih traka. Javne ličnosti podsjećaju na nevine žrtve, ali i opominju da se više nikada i nikome ne ponovi.

- Ne tako davno na brdovitom Balkanu… Ne ponovilo se, nikada i nikome! – napisao je bh. reditelj sa slovenskom adresom, Slobodan Maksimović.

Adam Subašić, po struci diplomirani inženjer mašinstva, po opredjeljenju muzičar i pisac napisao je pjesmu posvećenu stradaloj djeci Prijedora:

"O PRIJEDORU SANJAJ.... (U jednom danu-bezdanu)

U znak protesta *

Onako ljudski izbroj

Do 102

Stotinu i dva

Dozovi imena ta 

Ispod majskog neba

Radosti dječije roj

Četa djece 

Graja

Igra 

Lopta 

Ne hiti... 

Pogledaj u oči prvo dijete

U jednom danu-bezdanu

Približi se srcem tiho

Svakom od njih stotinu i dvoje

Kao da je tvoje

Najrođenije

Sa smiješkom na licu

A u srcu sa skrivenom tugom

Zagrli svaku dušu dječiju

U jednom danu-bezdanu

Sanjaj Prijedore

Još zadugo…

HEJ - EVROPSKA SRAMOTO

HEJ - BOSANSKA TUGO!"

Marijela Hašimbegović, zastupnica DF-a u Skupštini Kantona Sarajevo, simbolično, kroz fotografiju, pozvala je da "pamtimo Prijedor", dok je glumac Nermin Tulić poručio da: "Ne zaboravimo Prijedor 1992."

Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović povodom obilježavanja Dana bijelih traka uputio je poruku javnosti:

- Danas, 31. maja 2023. godine sjećamo se još jednog tužnog datuma u našoj historiji. Obilježavamo Dan bijelih traka i odajemo počast za 3.176 ubijenih Prijedorčana, među kojima je 102 djece. Ovi nevini ljudski životi ugašeni su na najsuroviji mogući način. Moramo širiti istinu o tom ratnom zločinu. Nikada nećemo zaboraviti civilizacijsku nepravdu i činjenicu da je nesrpskom stanovništvu na području Prijedora i Kozarca naređeno da nose bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršafe. Bio je to početak kampanje etničkog čišćenja i zločina nad Bošnjacima Prijedora. Uslijedila su mučenja i egzekucije u koncentracionim logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm kroz koje su prošle hiljade ljudi. Nakon više od 30 godina porodice ubijenih i žrtve ne traže osvetu. Traže pravdu, kaznu za odgovorne i počinioce zločina, ali i da se zaustave oni koji osporavaju sjećanje i koji pokušavaju da opstruišu one koji njeguju kulturu sjećanja. Takvim politikama i ideologijama još odlučnije ćemo se suprotstaviti. Porodicama žrtava, izražavam najdublje saučešće, a ubijenim želim lahku zemlju bosansku i vječni rahmet - poručio je Bećirović.