Subota, 17.04.2021.

Politička pozadina mise u Sarajevu: Nametanjem mantre o "ugroženosti Hrvata" do "trećeg entiteta"

Pored historijskog, ideološkog i moralnog aspekta, organizacija mise u sarajevskoj Katedrali Srca Isusova za žrtve iz Bleiburga, koja je najavljena za 16. maj, ima svoju izraženu političku dimenziju.

Upravo je u političkim krugovima izrežiran događaj koji je u posljednjim danima uznemirio javnost u Bosni i Hercegovini. Opskurno udruženje Počasni bleiburški vod je posrednik, a Katolička crkva izvođač radova koje su "naručili" oni koji se u javnosti predstavljaju kao nosioci evropskih vrijednosti.

Sasvim je razumno bilo očekivati žestoke reakcije iz Sarajeva nakon što je objavljen program obilježavanja 75. godišnjice "bleiburške tragedije", kako nazivaju stradanje pripadnika ustaškog režima koji su ubijeni u maju 1945. godine u austrijskom Bleiburgu, a koji je podrazumijevao i misu u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu.

Niz zvaničnika, političkih stranaka, vjerskih i ostalih javnih ličnosti negodovao je zbog najavljene manifestacije kojom se nastoji rehabilitirati pokret koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata upravo u Sarajevu u smrt odveo oko 10.000 osoba.

VEZANI TEKST - Ko stoji iza organizacije mise za žrtve Bleiburga u Sarajevu: Optužen za silovanje Bošnjakinje, umiješan u niz afera

Uporedo sa prvim kritikama, stiglo je i saopćenje nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS), kojom upravlja Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, a u kojem su te kritike nazvali neprimjerenim, zlonamjernim i gnusnim, te kao "još jedan u nizu sistematskih napada na Katoličku crkvu i Hrvate u BiH".

Koliko je smislena teza da su kritike na račun organiziranja komemoracije i mise posvećene pripadnicima ustaškog pokreta dio "sistematskih napada na Katoličku crkvu i Hrvate", najbolje može ilustrirati paralela sa odnosom prema toj manifestaciji u regionu i Evropi.

Austrija, u kojoj je katoličanstvo dominantna religija, zabranila je okupljanja na Lojbaškom polju kraj Bleiburga. Koruška Katolička crkva odbila je prošle godine molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanjem mise zbog toga jer se ona "politički instrumentalizira", te jer šteti ugledu Katoličke crkve. U suprotnom bi se tamošnjoj Katoličkoj crkvi, pojasnili su, mogao fakturisati "nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru", što dovoljno govori o načinu na koji Evropa doživljava bleiburške žrtve i današnje sljedbenike ustaške ideologije.

Odbijenica iz Austrije, međutim, nije ocijenjena kao "još jedan u nizu sistematskih napada na Katoličku crkvu". Kritika iz Sarajeva, zasnovana na identičnim argumentima, je upravo tako interpretirana. Suvišno je dokazivati da Sarajlijama ne smeta misa kao vjerska ceremonija, za što nije ni potrebno podsjećati na višestoljetnu tradiciju tog grada. Dovoljno je samo podsjetiti kako izgledaju Božićne mise polnoćke u glavnom gradu BiH.

Ni predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović neće učestvovati u komemoraciji bleiburškim žrtvama.

- To sa časti nema veze – kazao je Milanović, pojašnjavajući razloge zbog kojih ne želi biti dio te manifestacije.

Prema HDZ-ovom specifičnom rezoniranju stvarnosti, to bi značilo da je predsjednik Hrvatske svojim kritičkim osvrtom izvršio "sistematski napad na Hrvate", a učinio je to i nedavno u Jasenovcu kada je odbio da bude u istom redu sa onima koji ističu ustaška obilježja.

Centralna manifestacija u okviru ovogodišnjeg programa nije u Bleiburgu, nije u Zagrebu, a nije ni u Mostaru, gdje je skoncentrisana većina najglasnijih zagovornika njenog održavanja među političarima, već baš u Sarajevu. Prenosit će je uživo Hrvatska radiotelevizija (HRT) i Radiotelevizija Herceg-Bosne (RTV HB), kao i Hrvatski katolički radio (HKR).

Pokrovitelj manifestacije je Hrvatski sabor, čiji je član i predsjednik Glavnog vijeća nevladine organizacije HNS Božo Ljubić. Već iz prve reakcije HNS-a se da zaključiti da je, uslijed izostanka smislenih argumenata, primarni cilj organiziranja ovog događaja stvaranje pretpostavki za još agresivnije zastupanje teze o "ugroženosti Hrvata u BiH".

Zagovaranjem teze prema kojoj je protivljenje održavanju mise posvećene pripadnicima zločinačkog režima zapravo netrpeljivost prema Katoličkoj crkvi i hrvatskom narodu u cjelini se nastoji otvoriti prostor za realiziranje političkih ciljeva, a to su prije svega izmjene Izbornog zakona BiH po ukusu HDZ-a i iskorak ka formiranju nove teritorijalne jedinice na prostoru BiH, u javnosti nazivane kao "treći entitet".

S obzirom da preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i svih ostalih relevantnih institucija i tijela ne ide u prilog HDZ-ovoj viziji izmjena izbornog zakonodavstva, insistiranje na ugroženosti Hrvata je posljednji adut kojeg čelnici te stranke nastoje iskoristiti. Otpor Sarajeva prema održavanju ove manifestacije, ili mogući protesti ukoliko se ona održi, njenim će političkim organizatorima biti "dokaz" da Hrvati i Bošnjaci ne mogu živjeti jedni sa drugima već samo jedni pored drugih, u zasebnim entitetima ili izbornim jedinicima.

Ne ometa ih u tome ni činjenica da dvije trećine Hrvata živi "izmiješano" sa Bošnjacima, s obzirom da je ultimativni cilj stvaranje posebne etnički monolitne mini izborne jedinice koja bi HDZ-u BiH garantirala učešće u vlasti. Stigmatiziranje cijelog jednog naroda, njegovim poistovjećivanjem sa ustaškim pokretom, cijena je koju je HDZ itekako spreman platiti.


Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh