Takav je Radoslav Janković, nekadašnji obavještajni oficir u Glavnom štabu Vojske RS-a protiv kojeg je Tužilaštvo BiH 2015. godine podiglo optužnicu zbog uloge u genocidu u Srebrenici. Janković se tereti da je od 11. do 19. jula 1995. godine svojim djelima i propustima pomogao i podržao djelimično istrebljenje bošnjačkog naroda sa područja Srebrenice.

- On je bio svjesni pomagač učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji su činile, između ostalih, i najviše strukture Glavnog štaba VRS-a, Bratunačke brigade, Zvorničke brigade te drugi – navodi se u optužnici.

Janković posjeduje državljanstvo Srbije, te je nedostupan pravosudnim organima BiH jer se skriva u susjednoj Srbiji.

Srbija je pružila utočište i Svetozaru Kosoriću, bivšem načelniku Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa Vojske RS-a kojeg Tužilaštvo BiH tereti da je "pomogao učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata znajući da su imali namjeru djelimično istrijebiti grupu bošnjačkog naroda ubijanjem, prisilnim premještanjem pripadnika grupe i nanošenjem teških tjelesnih i duševnih povreda pripadnicima te grupe".

- Optužnica tereti optuženog Kosorić Svetozara da je počinio krivično djelo genocid – navodi se u podacima Suda BiH.

Optužnica je potvrđena još 20. decembra 2016. godine, ali je Kosorić, zahvaljujući Srbiji, nedostupan bosanskohercegovačkom pravosuđu.

Milorad Pelemiš je zvijezda srbijanskih medija, gdje nerijetko nastupa prenoseći svoja iskustva sa ratišta u BiH.

Pelemiš je bio komandant zloglasnog 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske RS-a, čiji su pripadnici odgovorni za ubistva najmanje 1.200 Bošnjaka na farmi Branjevo. Beogradski Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio je 2010. godine krivične prijave protiv Pelemiša i još 11 osoba za učešće u genocidu u Srebrenici, ali srbijansko pravosuđe ne postupa po tim prijavama. Srbija također odbija izručiti Pelemiša institucijama BiH.

Logističar 10. diverzantskog odreda Dragan Todorović svjedočio je da je 15. jula 1995. godine Dragomir Pećanac naredio formiranje specijalnog odreda za streljanje Bošnjaka u Branjevu.

Pećanac danas živi slobodno u susjednoj Srbiji.

Bosanskohercegovačko pravosuđe traži i Zorana Obrenovića, jednog od pripadnika 10. diverzantskog odreda koji također danas živi u Beogradu.

Obrenović se sumnjiči da je učestvovao u masovnoj likvidaciji Bošnjaka u Branjevu.

Rajka Drakulića i Borislava Stojšića pravosudne institucije BiH traže zbog odgovornosti za ubistvo 21 muškarca u julu 1995. godine, te odvođenja i silovanja žena iz autobuske kolone upućene prema Kladnju.

Za Drakulićem i Stojšićem je Interpol raspisao crvenu potjernicu, ali oni još uvijek borave na slobodi u Srbiji.

Nedostupan pravosudnim organima BiH je i Tomislav Kovač, koji se potvrđenom optužnicom Tužilaštva BiH tereti za učešće u genocidu.

Kovač nije dostupan pravosudnim institucijama BiH, ali jeste srbijanskim medijima, gdje redovno komentira i politička dešavanja u našoj zemlji.

Kada su u pitanju zločini koji se ne odnose na genocid u Srebrenici, vrijedi izdvojiti Novaka Đukića. Sud BiH je potjernicu raspisao za Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji.

Đukić boravi na slobodi u susjednoj Srbiji, a navedena lica dio su šireg spiska osumnjičenih, optuženih i osuđenih ratnih zločinaca koji su nedostupni institucijama BiH.