open-navfaktor-logo
search
Imenovanja
Ovo su kadrovi kojima je istekao mandat: Bošnjaci "zakinuti", Hrvati privilegovani, SNSD-u se žuri
Iako se Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SND) i njihovim satelitima jako žuri, na imenovanje svojih kadrova na čelne pozicije u državnim institucijama će još sačekati. Prvi pokušaj, da na sjednici održanoj 23. januara smijene aktuelne i postave sebi odgovarajuće nove direktore ili barem vršioce dužnosti direktora, propao je zbog protivljenja ministara iz probosanskih stranaka u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
30.01.2020. u 13:14
get url
text

Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB) zastupaju jedinstven stav, a to je da se, tvrde izvori Faktora, sve pozicije "stave na sto", te da se na osnovu dogovora i u skladu sa stranačkim kapacitetima raspodijele, pa da se tek zatim krene u proces smjene rukovodećih struktura kojima je istekao mandat i imenovanjem novih. Potrebno je da se, smatraju, ispravi narušeni disbalans u etničkoj zastupljenosti rukovodećih kadrova u državnim institucijama.

Prema podacima koji su u posjedu Faktora, etnička struktura direktora državnih institucija ide "debelo" na štetu Bošnjaka. Iako taj narod čini više od 50 posto ukupnog stanovništva BiH, tek ih je 29,17 posto na direktorskim pozicijama. Tačnije, među svim direktorima institucija na državnim nivou, njih 14 su Bošnjaci.

Uprkos nametanju narativa o institucionalnoj ugroženosti hrvatskog naroda u BiH, zvanični podaci govore da predstavnici tog naroda, koji čini nešto više od 15 posto ukupnog stanovništva BiH, zauzimaju čak 31,25 posto ukupnih direktorskih pozicija na državnom nivou. Čak 15 zvaničnika hrvatske etničke pripadnosti trenutno obnaša direktorsku dužnost.

Ni predstavnici srpskog naroda se ne mogu požaliti zastupljenošću na državnom nivou. Predstavnici tog naroda obnašaju 18 direktorskih pozicija, odnosno 37,50 posto od ukupnog broja. Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi nešto više od 30 posto srpskog stanovništva.

Kada su predstavnici Ostalih u pitanju, samo jedna direktorska pozicija na državnom nivou pripada zvaničnicima koji ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda.

Ništa bitno drugačija situacija nije ni kada su u pitanju zamjenici direktora u upravnim organizacijama na državnom nivou. Bošnjacima pripada 20 zamjeničkih pozicija (31,75 posto), Hrvatima 22 (34,92 posto), Srbima 21 (33,33 posto), dok predstavnika Ostalih uopće nema na tim pozicijama.

Zakonska obaveza

Potreba adekvatne etničke zastupljenosti na ovim pozicijama nije pitanje političke raspodjele pozicija već pitanje poštivanja zakona. Naime, Zakon o državnoj službi u institucijama BiH propisuje da se pri imenovanjima u institucijama BiH vodi računa o etničkoj zastupljenosti na način da struktura okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema posljednjem popisu stanovništva.

Zakon o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH, odnosno njegov član 3, propisuje da se kod imenovanja na javne pozicije u pravilu odražava sastav naroda i građana BiH.

Etnička struktura rukovodećih kadrova u državnim institucijama je naročito na štetu Bošnjaka narušena u mandatu od 2011. do 2015. godine, kada su Bošnjaci, primjera radi, "izgubili" Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na čijem je čelu od tada Miro Džakula, ili Agenciju za unapređenje stranih investicija (FIPA) na čijem su čelu od tada kadrovi iz reda srpskog naroda.

Upravo je najavljeno vraćanje određenih pozicija i ispravljanje etničkog disbalansa "podebljalo" nesuglasice među strankama koje participiraju u državnoj vlasti.

- SDA će insistirati na poziciji direktora UIOBiH, vrijeme je da se Bošnjaci vrate u važan segment vlasti koji kreira stanje u finansijama – kazao je prije nekoliko dana u intervjuu za Faktor predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Ovom inicijativom, sudeći prema reakcijama, nisu oduševljeni u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH, čiji kadrovi trenutno rukovode ovom i gotovo svim ostalim institucijama koje vode računa o finansijskim pitanjima u BiH.

Istekli mandati

Kada su direktorske i zamjeničke pozicije u pitanju, do sada su istekli mandati direktora Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Perice Stanića (5. novembar 2019), direktora Direkcije za civilno zrakoplovstvo Željka Travara i njegovih zamjenika Đelala Hasečića i Marinka Šimunovića (1. februar 2018), direktora Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Branka Vukoje (15. januar 2018), zamjenika direktora Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Seada Hadžića (9. decembar 2019), direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića i njegovih zamjenika Miljana Popića i Fadila Fatića (9. decembar 2019), direktora Agencije za rad i zapošljavanje Muamera Bandića i njegovog zamjenika Željka Tepavčevića (9. decembar 2019), direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića, njegovog zamjenika Trifka Buhe i glavnog inspektora Damira Bevande (19. novembar 2019).

Istekao je mandat i koordinatoru Ureda koordinatora za reformu javne uprave Draganu Ćuluzanu (25. august 2019) i njegovom zamjeniku Darku Kasapu (5. august 2019), direktoru Agencije nad nadzor nad tržištem Aleksandru Golijaninu i njegovom zamjeniku Draženu Primorcu (16. decembar 2019), direktoru Agencije za sigurnost hrane Džemilu Hajriću i njegovom zamjeniku Draganu Brenji (1. januar 2020), te direktoru Agencije za unapređenje stranih investicija Gordanu Miliniću (16. decembar 2019.).

Agencija za javne nabavke nema direktora u punom mandatu još od 15. februara 2017. godine, a na toj je poziciji kao vršilac dužnosti Đenan Salčin. Mladenku Čavari, članu Odbora državne službe za žalbe, mandat je istekao 16. decembra 2019. godine, dok je direktoru JP Službeni list BiH Draganu Prusini mandat istekao 6. oktobra 2019. godine.

Od ranije je poznato da probosanske stranke u Vijeću ministara institiraju na tome da se pitanje imenovanja direktora SIPA-e i OSA-e rješavaju "u paketu", odnosno istovremeno.

Uzimajući u obzir međusobno suprostavljene stavove po pitanju etničke i stranačke strukture rukovodećih pozicija na državnom nivou, teško je očekivati da će se pitanje njihove preraspodjele riješiti u kraćem vremenskom roku. Do tada direktori i njihovi zamjenici u skladu sa zakonima mogu neometano obnašati svoje dužnosti, što ponajmanje odgovara SNSD-u i njihovim koalicionim partnerima, te svaki neracionalan zahtjev, nepotkrijepljen izbornim kapacitetima i etničkom zastupljenošću, dodatno udaljava te stranke od imenovanja svojih kadrova na pripadajuće pozicije.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.