Za Radio Slobodna Evropa (RSE) informaciju o smrti dječaka potvrdili su iz centra za informiranje Rojava, nezavisne organizacije sa sjedištem u sjeveroistočnoj Siriji, koja ima uvid u situaciju u kampovima.

Četverogodišnji Ibrahim s majkom, porijeklom iz Indonezije, u Al-Holu je boravio otkako je 2019. godine tzv. Islamska država teritorijalno poražena.

Dječakov otac Edvin Babić iz Sarajeva jedan je od uhapšenih u martu 2019. godine, u Baguzu, posljednjem uporištu militantne grupe.

Tada su osumnjičeni militanti i njihove porodice uhapšeni ili su se sami predali snagama Kurda i međunarodne koalicije za borbu protiv tzv. Islamske države. Muškarci su odvedeni u zatvore, a žene i djeca u nekoliko kampova, od kojih je najveći Al-Hol u pokrajini Hasaka.

U Al-Holu trenutno živi oko 60.000 osoba iz skoro 60 zemalja svijeta. Osim porodica osumnjičenih militanata, u kampu žive i izbjeglice i raseljene osobe. Među njima su i državljanke BiH s djecom.

Radio Slobodna Evropa ima podatke o oko stotinu osoba, od čega je najveći broj djece. Procjene su da je iz BiH u Siriju i Irak otišlo oko 360 osoba. Nije poznato koliko je djece, čiji su roditelji bh. državljani, rođeno u ovim zemljama.

U prvih devet mjeseci 2021. godine, u prenapučenom, neuvjetnom kampu umrlo je više od 60 djece. Prema informacijama međunarodne organizacije za zaštitu djece Save the Children, ovi brojevi upućuju da je svake sedmice umrlo dvoje djece od različitih uzroka. Organizacija je, također, objavila da samo 40 posto djece ima bilo kakav vid obrazovanja, a godine traumatskih iskustava utjecale su na njihovo mentalno zdravlje.

Save the Chlidren je pozvao vlade zemalja da djeca budu repatrirana i "da ne dočekaju još jednu zimu u kampovima". Apel je uputila i organizacija Amnesty International, krajem novembra. Zatraženo je od vlada zemalja da repatriraju 27.000 djece držane u teškim uvjetima na sjeveroistoku Sirije.

- Deseci hiljada djece iz Sirije, Iraka i više od 60 drugih zemalja prepušteni su jadu, traumi i smrti jednostavno zato što njihove vlade odbijaju preuzeti svoje odgovornosti i vratiti tu djecu u sigurno i sigurno okruženje - rekla je Diana Semaan, istraživačica Amnesty Internationala za Siriju.

U drugom kampu Al-Roj na sjeveru Sirije živi oko 2.500 žena i djeca. U njemu je i nekoliko državljanki BiH s djecom. Jedna od njih u tajnosti je poslala glasovne poruke za RSE. Poručuje da je spremna odgovarati pred Sudom BiH, ako je to potrebno.

- Mi nemamo nikakav problem izaći pred sud, samo da nas izvedu odavde - kaže ova žena.

- Uvjeti ovdje su nehumani i krajnje neuvjetni za nas i našu djecu. Bolesni smo od uvjeta u kojima živimo. Živimo u šatoru, to je nehumano - kaže ona.

Dodaje da ih kurdske snage često provjeravaju i kažnjavaju, posebno ako im pronađu telefon.

- Djeca su traumirana, bolesna, opada mi kosa, izloženi su stresu i traumama. Apelujem na vlast u BiH da se smiluju, ako ne nama, onda našoj djeci - poručila je u glasovnoj poruci žena čije ime je poznato RSE, ali zbog njezine sigurnosti neće biti objavljeno.

Druga Bosanka iz kampa Al-Hol, gdje živi s petero djece, za RSE je u pisanoj poruci kazala da su se prestale nadati.

- Nemamo baš izbora, saburamo - napisala je kratko.

U kampu Roj je i Bosanka s dvoje djece.

- Kao osoba koja je došla Siriju, prihvatam da mi se sudi u BiH, ali ova kazna koju ovdje imamo kod Kurda, nemoguća je, da se djeca ne pate više - poručila je.

- Jako smo bolesni svi, moje dijete ima rijetku bolest. Molim vas da pokrenete bilo šta da nas izbavite odavde - poručila je bh. vlastima u glasovnoj poruci.