Posljednji takav dokument urađen je za 2020. godinu, ali podaci iz njega nisu zvanični sve dok dokument, kako kažu u Zavodu, kao cjelinu ne usvoji Vlada Federacije BiH.

- Podatke za 2021. ćemo sa terena dobiti početkom aprila naredne godine, i nakon toga ih analizirati, komparirati i publikovati, što znači da prije tog perioda ne možemo govoriti o kretanjima za pojedina oboljenja tokom 2021. godine. Podaci iz redovne zdravstvene statistike odnose se samo na javni sektor i oni ukazuju na to da su se sve do 2020. godine kao vodeći faktori obolijevanja i umiranja stanovništva Federacije BiH pratile masovne nezarazne bolesti (kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, bolesti organa za disanje...) – napominju u Zavodu.

Dominantan problem

Za razliku od prethodnih godina, u 2020. godini zdravlje stanovništva Federacije BiH najviše je bilo ugroženo pandemijom COVID-19 što se odrazilo kako na pokazatelje obolijevanja, tako i na pokazatelje umiranja.

- Iako je pandemija COVID-19 bila dominantan zdravstveni problem, nezarazne bolesti su bile značajno zastupljene u obolijevanju i umiranju stanovništva, a hipertenzivna oboljenja, dijabetes i mentalni poremećaji su zabilježili porast stope obolijevanja u odnosu na 2019. godinu. U prošloj, kao i prethodnih godina, vodeći uzroci umiranja stanovništva Federacije BiH bila su oboljenja cirkulatornog sistema, s učešćem od 44,2 posto, koja bilježe smanjenje u poređenju s 2019. kada je njihov udio bio 47,9 posto. Druga grupa oboljenja od kojih su najčešće umirali stanovnici većeg bh. entiteta su maligne neoplazme, s indeksom strukture od 18,5 posto, što je dosta manje u poređenju s 2019. kada je udio bio 21,8 posto. Treća vodeća grupa oboljenja koja su bila uzrok smrti stanovnika u 2020. su oboljenja šifrirana kao šifra za posebnu namjenu s učešćem od 10,2 posto. Četvrta grupa su oboljenja respiratornog sistema s učešćem od 5,9 posto, što je nešto više u poređenju s 2019. godinom kada je udio uzroka smrti iz ove grupe bolesti bio 5,6 posto – objašnjavaju u Zavodu.

Navode da je, prema dijagnozama među oboljenjima koja su bila uzrok umiranja stanovništva Federacije BiH u prošloj godini, na prvom mjestu je COVID-19 sa učešćem od 10,2 posto u ukupnom mortalitetu stanovništva Federacije BiH.

- Iz kompariranih podataka za 2019. i 2020. može se zaključiti da stanovništvo FBiH sve više stari i da se broj vodećih oboljenja koja su bila uzrok smrti shodno tome povećava. Nepoštivanje zdravih životnih stilova, nedovoljna fizička aktivnost, pretilost..., sve su to faktori koji doprinose da su pobrojane grupe oboljenja najčešći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH – kažu u Zavodu.

Vodeće oboljenje kao uzrok smrti stanovništva Federacije BiH u 2020. bio je COVID-19 sa stopom od 123,0 na 100.000 stanovnika, i on se pojavljuje u mortalitetu prvi put u 2020. godini.

Drugi vodeći uzrok smrti stanovništva Federacije BiH u 2020. godini bio je akutni infarkt miokarda sa stopom od 120,8 na 100.000 stanovnika, koja je povećana u poređenju s 2019. godinom, kada je imala vrijednost 97,6 na 100.000 stanovnika.

Treći vodeći uzrok smrti je moždani udar sa stopom od 111,0 na 100.000 stanovnika, što je povećanje u poređenju s 2019, kada je stopa bila 91,7 na 100.000 stanovnika

Kao četvrti uzrok smrti bila je esencijalna hipertenzija sa stopom od 79,6 na 100.000 stanovnika, što je povećanje u poređenju sa 2019, kada je stopa bila 68,1 na 100.000 stanovnika.

Peto najčešće oboljenje bila su hronična ishemična oboljenja srca sa stopom od 53,0 na 100.000 stanovnika, dok je u 2019. imala vrijednost 52,2 na 100.000 stanovnika.

Na zdravlje stanovništva, pored bioloških i genetskih obilježja pojedinca, kako ističu u Zavodu, podjednako snažan utjecaj imaju i socioekonomski faktori, prije svega mir, obrazovanje, prihodi, uvjeti stanovanja, prehrana, faktori okoline...

- U 2020. zdravlje stanovništva Federacije BiH bilo je veoma ugroženo pandemijom COVID-19, što je registrirano, kako u pokazateljima obolijevanja, tako i u uzrocima umiranja stanovnika. U ukupnom morbiditetu na nivou primarne zdravstvene zaštite, vodeća oboljenja stanovništva Federacije BiH u 2020. bile su akutne infekcije gornjih disajnih puteva, hipertenzivna oboljenja te COVID-19, iza kojih su rangirani inzulino-neovisni dijabetes mellitus i druge dorzopatije – navode u Zavodu.

U starosnoj grupi, od 20 do 64 godine, u 2020. registrirano je 844.949 oboljenja i stanja (bez povreda), što je puno više nego u prethodnoj godini (368.901). Vjerovatno je to posljedica pandemije COVID-19.

- Vodeća oboljenja u ovoj starosnoj grupi su slična kao i prethodnih godina, s izuzetkom COVID- 19 i to su: hipertenzivna oboljenja (češća kod žena nego kod muškaraca), potom akutne infekcije gornjih disajnih puteva, COVID-19, dorzopatije, te inzulinom-neovisni dijabetes koji je bio učestaliji među ženama – dodaju iz Zavoda.

U starosnoj grupi 65 godina i više (65+) u 2020. je registriran nešto veći broj oboljenja (425.725) nego prethodne godine (415.958).

Vodeća oboljenja

Pet vodećih oboljenja su: hipertenzivna oboljenja, potom akutne infekcije gornjih disajnih puteva, inzulino-neovisni dijabetes, druge dorzopatije, COVID-19 i drugi endokrini i metabolički poremećaji. Stopa obolijevanja od hipertenzivnih oboljenja bila je viša kod muškaraca, a dijabetesa kod žena.

- Iz datih podataka koji se odnose na umiranje (mortalitet) i obolijevanje (morbiditet) vidljivo je da su do 2020. masovne nezarazne bolesti bile vodeći uzrok obolijevanja i umiranja stanovništva Federacije BiH, dok u 2020. primat preuzima COVID-19 infekcija. Vidljivo je da je udio smrti od malignih oboljenja smanjen u poređenju sa 2019, što dovodimo u direktnu korelaciju sa šifriranjem uzroka smrti (mnogi bolesnici koji su bolovali od maligne bolesti, nakon što su oboljeli od COVID-19 infekcije umrli su, a šifra njihove smrti bio je COVID-19), slično je i sa cirkulatornim oboljenjima – navode iz Zavoda.

Iako je započeo proces prikupljanja podataka oboljelih od dijabetesa u Federaciji BiH putem prijava, registar, kako kažu u Zavodu, još nije zaživio.

- Primarnoj zdravstvenoj zaštiti u prošloj godini registrirano je 72.797 oboljenja, što je više nego u 2019. godini kada je bilo registrirano 64.594 oboljenja. Važno je istaći da je infekcija COVID-19 izazvala značajna pomjeranja u zdravstvenom sektoru FBiH, kako reorganizacijom kadra (upućivanje ljudstva u covid- bolnice, ambulante i punktove za uzimanje uzoraka), tako i obolijevanjem, ali i umiranjem zdravstvenih radnika od posljedica COVID-19. Sve ovo prouzrokovalo je da se hronične bolesti kod pacijenata stave u drugi plan, tako da po prestanku pandemije strahujemo od naglog povećanja masovnih nezaraznih bolesti od kojih su sve do 2020. najčešće i obolijevali i umirali stanovnici Federacije BiH – kažu u Zavodu za javno zdravstvo FBiH.