Predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Josip Drežnjak kazao je kako ni nakon 29 godina od zločina nema ništa novo.

- Ni jedno tijelo, ni jedna koščica nije pronađena, a bol Grabovice još je tu i još se traga za više od pola tijela ubijenih civila, uglavnom žena, staraca. Među žrtvama je i četverogodišnja Mladenka Zadro koja je ubijena u majčinom naručju na kućnom pragu u Grabovici, ni njihova tijela također još nisu pronađena. Ne možemo vjerovati da se ništa nije poduzelo ni uradilo, zar je moguće da niko ništa ne zna, niti je vidio gdje su zakopana ili bačena tijela - rekao je Drežnjak.

Ponovo je apelirao na institucije ove države, sud i tužilaštvo, ali i političare kako bi se rasvijetlio ovaj masakr.

Kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine za člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto istaknula je kako na poseban način žalosti činjenica što se još traga za 17 žrtava.

- Prošlo je 29 godina od zločina nad civilima u Grabovici, za neke zločine odgovarali su neki pojedinci, međutim kao komanda Armije RBiH, koja je počinila ovaj zločin, niko nije procesuiran, ni kažnjen. Tužno je što se još traga za žrtvama, svaki čovjek, svaka osoba ima pravo na svoje grobno mjesto. Želim još reći naglasiti da, prije svega, samo na odgovornosti, istini i traženju naših žrtava možemo graditi budućnost u BiH - ustvrdila je Krišto.

Među 33 ubijena civila bilo je 17 žena i četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro, dok je najstarija žrtva bio 87-godišnji Marko Marić. Od 33 civila njih 17 se još vodi kao nestalo, a kod većine ubijenih pronađeni su samo dijelovi tijela.

Pred domaćim sudovima u Bosni i Hercegovini odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubistva, ali niko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili po komandnoj odgovornosti.

Do danas je presuđeno peterici pripadnika Armije RBiH, na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je krivične odgovornosti oslobodio načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića, kojeg je optužnica teretila za vojnu akciju u kojoj je počinjen ovaj zločin.