Nije A, nije B, već HZHB: Međunarodna zajednica konačno otkrila Čovićeve namjere

objavljeno: 17.05.2018. u 07:43

Dragan Čović od utorka demantirao je gotovo sve što je izjavio Dragan Čović od ponedjeljka. Samo dan nakon što je najavio realizaciju "projekta B" kao posljedicu neusvajanja izmjena Izbornog zakona te nakon što je ozvaničio koaliciju sa SNSD-om, predsjednik HDZ-a BiH pokušao je negirati ili u drugačiji celofan upakovati ranije date izjave.

Tako je koalicija sa SNSD-om Milorada Dodika preko noći evoluirala u "nagađanje", a "projekat B" u proizvoljno tumačenje onih koji su mu bez osnova dali "neku dimenziju". Neka dimenzija je zapravo interpretacija Čovićevog "projekta B", uvjetovana tezom da izmjene Izbornog zakona do izbora "ne dolaze u obzir", kao najava kreiranja pravnog haosa u BiH, ili čak kao eufemizam za "prelazak Rubikona", odnosno reinkarnaciju takozvane Herceg-Bosne.

Bile takve interpretacije utemeljene ili ne, prostor za sumnju da je HDZ-ov "projekat A" bio zapravo onemogućavanje postizanja bilo kakvog dogovora o izmjenama Izbornog zakona ne postoji. Da to nije samo prebacivanje odgovornosti njihovih političkih protivnika, potvrdila je i Ambasada SAD-a u BiH.

- Čini se da gospodin Čović nije bio ni ranije zainteresiran za postizanje kompromisa, a nije zainteresiran za kompromis ni sada – kazali su iz Ambasade SAD-a ranije na upit Faktora.

U Delegaciji EU-a u BiH su nešto manje direktni u odnosu na američke kolege, ali je poruka da su "domaći lideri odgovorni za pronalazak rješenja" poprilično jasna. Još je jasnija poruka koja se odnosi na prijedloge koji su se do sada pojavljivali na pregovaračkom stolu.

- Bilo koji prijedlog mora poštovati sudske odluke i vladavinu prava, kao i približavati se evropskim standardima, a ne udaljavati se od njih – odgovor je koji je na upit Faktora dostavila Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU-a i specijalnog predstavnika EU-a u BiH.

Jedini prijedlog koji je ocijenjen kao protivan evropskim standardima je upravo prijedlog HDZ-a BiH, prema kojem bi se ograničila mogućnost pripadnika konstitutivnih naroda u pojedinim kantonima da budu birani u Dom naroda Parlamenta FBiH. Svojim je maksimalističkim zahtjevima, u koje je inkorporirao i izbor članova Predsjedništva BiH koji nije tretiran presudom Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", Čović osigurao da izgubi praktičnu podršku čak i Hrvatske.

- Izbor članova Predsjedništva BiH bit će riješen nakon oktobarskih izbora – navodi se u usaglašenoj izjavi zemalja članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, prezentiranoj na debati Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj situaciji u BiH.

Ne samo da je ova izjava usaglašena među svim članicama, odnosno da je dobila "zeleno svjetlo" i Hrvatske, već su upravo naše zapadne komšije insistirale na tome da se formulacija protivna Čovićevim interesima nađe u izjavi EU-a.

S obzirom na to da na međunarodnu podršku ne može računati, Čović se okrenuo domaćim partnerima, odnosno Miloradu Dodiku kao najzahvalnijem i najodanijem saradniku na realizaciji "projekta B", čije konture, sudeći prema zahtjevima te stranke za izmjene Izbornog zakona, neodoljivo podsjećaju na modificiranu verziju takozvane Herceg-Bosne. Ona "originalna" je također nastala uz svesrdnu pomoć partnera iz srpskog etničkog korpusa, naročito kada je migriranje stanovništva za popunjavanje "hrvatskog prostora" u pitanju.

Svaka dejtonska jednačina pri formiranju državne vlasti mora imati minimalno tri nepoznate. Ako je HDZBiH jedna, a SNSD druga, preostaje da se izračuna još samo jedna. Nju će, ako ćemo vjerovati Dodiku i njegovoj izjavi iz jula 2017. godine, odrediti HDZBiH i SNSD, a ne glasači.

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić vjeruje da je treća nepoznata, koju namjeravaju odrediti HDZBiH i SNSD, zapravo SDP, čiji postupci, slučajno ili ne, korespondiraju sa interesima ove dvije stranke. Izbor SDP-a kao "bošnjačkog partnera" ne isključuje i četvrtog, odnosno SBB, sa kojim su ove dvije stranke već duži vremenski period u neformalnoj koaliciji.

Ako HDZBiH ostane istrajan u namjeri da blokira izmjene Izbornog zakona, oslanjajući se na podršku domaćih partnera, reagirat može samo visoki predstavnik Valentin Inzko, čija je Dejtonom definirana obaveza osiguravanje provedbe civilnog aspekta tog sporazuma. Podršku međunarodne zajednice, izuzev Rusije, će, zahvaljujući Čovićevom avanturizmu, sigurno imati.