VEZANI TEKST - Zašto Čović od Ustavnog suda BiH ne zatraži ocjenu da li je Komšić "legitimni Hrvat"?

- Moramo raditi na ograničenim promjenama Ustava i Izbornog zakona. Vjerujem da će postojati dovoljno zrelosti i mudrosti da otvorimo novo poglavlje u međusobnim odnosima – dodala je.

Presuda "Ljubić" je provedena. Zna to i Čović i Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković koji im je podrška. Njihovim kontinuiranim spinovanjem ova presuda, za koju je čak i visoki predstavnik Christian Schmidt nakon što je u izbornoj noći nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH rekao da je završena priča, dobila je nepravedno puno više značaja u odnosu na pet presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, na čiju se implementaciju čeka više od deceniju. 

Ustavni sud BiH je 1. decembra 2016. godine donio odluku u smislu legitimiteta predstavnika i to isključivo za Dom naroda Parlamenta FBiH. Apelacija Bože Ljubića je djelimično prihvaćena.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od šest mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

Prof. dr. Joseph Marko, profesor emeritus komparativnog javnog prava i političkih nauka na Institutu za javno pravo i političke nauke na Univerzitetu u Grazu, koji je od 1997. do 2002. godine bio jedan od trojice međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH, ustvrdio je u nekoliko navrata da je presuda "Ljubić" provedena, te da nije neophodno vršiti promjenu Izbornog zakona, koju HDZ energično traži. 

I bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, u jednom od intervjua, potvrdio je isto što i bivši sudija Ustavnog suda BiH prof. dr. Joseph Marko.

- Odluka Ustavnog suda u slučaju "Ljubić" je provedena, da odmah budem jasan. Ne treba podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države - pojasnio je Inzko.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Faris Vehabović često je također govorio u medijima o presudi "Ljubić" i onima koje je donio ovaj evropski sud.

VEZANI TEKST - U parlamentarnoj proceduri se "ukazao" HDZ-ov Izborni zakon: Hoće li ga sada podržati stranke "Osmorke"

- Insistiranje na prioritetnom provođenju presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" je besmisleno. To je suprotno i vladavini prava jer presude Evropskog suda imaju prioritet. Radi se o međunarodnom sudu koji ima nadležnost cijeniti i usklađenost odluka Ustavnog suda sa Evropskom konvencijom, što je više puta i činio i utvrdio nastale povrede prava djelovanjem Ustavnog suda, ali i redovnih bh. sudova. Naravno, odluke Ustavnog suda treba provoditi, pa i u ovoj oblasti, ali tek ako ostane bilo šta neriješeno nakon provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava – kazao je Vehabović, te dodao:

- Zamislite situaciju u kojoj domaći sudovi preinačuju odluke Haškog tribunala? Zvuči besmisleno, zar ne? I jeste besmisleno kao što je besmisleno i voditi razgovore koji se prvenstveno baziraju na potrebi provođenja presude "Ljubić", a da se pri tome zanemare presude Evropskog suda za ljudska prava - zaključuje Vehabović.

Vratimo se Borjani Krišto. Ne bi Čovićevo "najljepše i najpametnije biće" sigurno potencirala završenu priču zvanu presuda "Ljubić", da je njen stranački šef nije vješto ubacio u sporazum i sa "Osmorkom", a potom i u onaj sa "Osmorkom" i SNSD-om. 

Sporazum "Osmorke", HDZ-a BiH i SNSD-a potpisan 15. decembra 

U roku od šest mjeseci pristala je "Osmorka" potpisom Nermina Nikšića da će u Parlamentu BiH izglasati izmjene Izbornog zakona BiH i ograničene izmjene Ustava BiH, upravo po Čovićevoj mjeri, odnosno "legitimno predstavljanje" u kojem se broje krvna zrnca i izdaje legitimacija ko je pravi, a ko nepravi Hrvat.

S obzirom na to da je ovaj HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona već prošao u Domu naroda Parlamenta BiH, ostaje samo da ga potvrdi većina u Zastupničkom domu BiH. Lidija Bradara, predsjednica Glavnog odbora HDZ-a, poručila je nedavno da će to biti test za "Osmorku". Ko će pritisnuti taster od zastupnika stranaka "Osmorke" i podržati Čovićevo "legitimno predstavljanje"? 

HDZ je, podsjetimo, predložio svojim izmjenama Izbornog zakona, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, da se član Predsjedništva BiH Hrvata sa teritorije FBiH bira među hrvatskim kandidatima, po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje u tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom kantonu.