Kontroverzne biografije tužilaca: Istrage i optužnice u rukama podobnih i (ne)sposobnih

objavljeno: 01.10.2016. u 08:20

Dugogodišnja sprega politike, pravosuđa i kriminala u BiH dovela je do toga da nijedan glavni državni tužilac do sada nije do kraja ispunio svoj mandat.

Otkako je prije 13 godina formirano Tužilaštvo BiH, nijedan glavni državni tužilac do sada nije do kraja ispunio svoj mandat. Najnoviji slučaj suspenzije Gorana Salihovića, koji se sumnjiči da je opstruirao nekoliko veoma bitnih istraga štiteći od krivičnog gonjenja visoke dužnosnike RS-a i predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, samo je kap u moru mnogobrojnih afera čiji su akteri nosioci pravosuđa u BiH.

Kriminal u pravosuđu

Prvi imenovani glavni tužilac Tužilaštva BiH bio je Marinko Jurčević koji je tu dužnost obavljao pet godina (od 2003. do 2008. godine), a potom je podnio ostavku. Jurčević, koji danas radi kao notar u rodnom Travniku, kasnije je pričao da je ostavku dao zbog brojnih pritisaka kojima je bio izložen, ali i javnog „linča“ koji su, kako je tvrdio, nad njim provodili pojedini mediji.

- Zbog tolikih pritisaka kojima sam bio izložen, razbolio sam se i otišao na bolovanje. No, protiv nevidljivih sila se jako teško boriti. Ja sam se samo sklonio, jer sam vidio da dolaze podobni i tužioci i sudije - kazao je Jurčević u jednom intervjuu.

Nakon njega, na poziciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH 2009. godine imenovan je Milorad Barašin. Barašin je na ovoj funkciji proveo nepune dvije godine prije nego što je smijenjen odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, i to zbog „neprimjerenih kontakata“ sa pripadnicima kriminalnog miljea. Njegovoj karijeri u državnom Tužilaštvu presudio je videosnimak koji je dospio u medije, a na kojem se vidi kako glavni državni tužilac u jednom ugostiteljskom objektu opušteno ćaska sa Slobodanom Tešićem, poznatim međunarodnim trgovcem oružjem.

- Izabran sam na mandat od šest godina i ja ću, bez obzira na sve pritiske, izdržati sve i svoj mandat dovesti do kraja veoma uspješno. Nikad se neću povući pod bilo čijim pritiscima. Mogu otići sa ove funkcije samo ako budem to želio ili u slučaju teže bolesti, a zdrav sam još - govorio je bivši državni tužilac Barašin, koji se na koncu baš i nije pokazao kao pretjerano dobar „vizionar“.

Politički utjecaji

Arben Murtezić, bivši glavni disciplinski tužilac VSTV-a BiH, smatra kako je priča o sprezi politike i pravosuđa u našoj državi "preuveličana".

- Činjenica da je Salihović drugi glavni državni tužilac protiv kojeg se vodi disciplinski postupak govori da ipak imamo sistem u kojem se i protiv najviših dužnosnika mogu voditi istrage i koji se može nositi sa političkim utjecajima. Mislim da to generalno nije negativna stvar, premda takve slučajeve javnost može doživljavati kao šokantne. I u zemljama regiona nerijetko možete vidjeti neke skandale u vezi s najvišim nosiocima pravosudnih funkcija, ali nije čest slučaj da to dobije svoj epilog kroz institucije sistema kao što se to događalo u BiH – kaže za Faktor Murtezić.

Odluku VSTV-a da nakon Barašinove smjene u decembru 2012. na tu funkciju imenuje Gorana Salihovića, dotadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Sarajevu, mnogi su smatrali diskutabilnom s obzirom na činjenicu da Salihović do tada u svojoj karijeri nije podigao nijednu optužnicu. Ubrzo se pokazalo da je novi glavni tužilac, koji je na sva zvona najavljivao odlučan obračun sa korupcijom i organiziranim kriminalom, efikasan na riječima, ali ne i na djelima. Rezultati njegovog rada u Tužilaštvu BiH do sada su više nego skromni, a tek će se vidjeti hoće li Salihović nastaviti svoj mandat, ili ga neslavno okončati poput svog prethodnika Barašina. 

Umjesto kazne, neki su bili i nagrađeni

Sprega politike i pravosuđa u BiH je očigledna, ali sporan je i sam način odabira državnih tužilaca, smatra Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.

- Od početka rada Tužilaštva postojale su brojne zamjerke na način izbora glavnih tužilaca. One su dolazile i od samih predstavnika pravosuđa koji su ukazivali na to da su neki drugi kandidati eventualno bili kvalificiraniji za tu poziciju, ali da je prilikom izbora presudila politika. A kada imate situaciju da politika odlučuje o tome ko će biti imenovan na funkciju glavnog tužioca, naravno da onda ista ta politika utječe i na način rada Tužilaštva. Pojedinci su čak i napredovali u karijeri zato što su stopirali istrage i nisu dozvoljavali procesuiranje određenih slučajeva, ili su premješteni na neku drugu funkciju, ali i dalje rade u pravosuđu, uprkos flagrantnom kršenju tužilačke etike - ističe Korajlić.

(M. Radević/Faktor.ba)