COVAX mehanizam, preko kojeg i BiH očekuje vakcine, krajem januara ozvaničio je saradnju sa Serum Institut India nakon čega je krenula ubrzana misija dostupnosti vakcina siromašnijim zemljama kako bi se što prije krenulo sa vakcinacijom.

Detaljnija dokumentacija za vakcinu koja ide u zemlje EU

Podsjetimo, iz Ministarstva civilnih poslova BiH krajem januara saopćili su da će BiH, putem COVAX mehanizma, od polovine do kraja februara, dobiti od 153.600 do 259.200 doza AstraZeneca/SKBIO vakcina.

Nije precizirano da li će to biti AstraZeneca vakcine, koje su namijenjene zemljama Evropske unije, ili Covishield vakcina koja se proizvodi pod patronatom ove švedske farmaceutske kompanije.

Kako vakcine još nisu stigle u BiH, u "pomoć je priskočio" srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sa kojim je danas na sarajevski aerodrom došlo 5.000 doza upravo indijske Covishield vakcine namijenjenje Federaciji BiH.

Iz Tuzlafarma prošle sedmice za Faktor rečeno je da ova veledrogerija mjesecima radi na pripremi za nabavku tri vakcine.

Tom prilikom Kenan Tihić, direktor sektora za razvoj poslovanja u Tuzlafarm, kazao je da je riječ o tri vakcine - AstraZeneca Covishield, vakcine koja je za područje van EU-a, Astrazeneca vakcine koja je registrirana u EU i ruske Sputnik V.

Tihić je jutros za naša portal rekao kako je ova veledrogerija i dalje u procesu nabavke istih vakcina, te da, kako je naveo, nema neke velike razlike između Covishield vakcine namijenjene za zemlje izvan EU i AstraZeneca vakcine koja se distribuira za države u Evropskoj uniji.

- Nema tu neke velike razlike, osim što je jedna sa dokumentacijom za EU, a druga za tržište van EU. Malo je detaljnija dokumentacija za vakcine koje su namijenjene zemljama članicama EU, jer se moraju još neke dodatne analize uraditi. Mi smo u procesu nabavke sve tri vakcine, čekamo samo odobrenje Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Što se tiče količina, nabavit ćemo onoliko koliku potrebu iskažu u Zavodu – istakao je Tihić.

Početkom ove godine Indija je odobrila dvije vakcine - Covaxin, koji je razvio Bharat Biotech sa sjedištem u Hyderabadu, i Covishield pod markicom Oxford-AstraZeneca.

Covishield se temelji na platformi virusnih vektora. Adenovirus šimpanze, nazvan ChAdOx1 vektor, modificiran je da nosi proteinski spiralni protein koronavirusa u ljudske ćelije.

Vakcina se daje u dvije doze, a druga se aplicira nakon 28 dana od primljene prve. Vakcina je odobrena za davanje osobama starijim od 18 godina i više, ali još uvijek nema informacija može li se davati djeci i trudnicama.

Kada je riječ o efikasnosti Covishield, prema tvrdnjama indijskih proizvođača, u dvije pune doze vakcina ima 62-postotnu učinkovitost i može se čuvati na dva do osam stepeni Celzijusa, piše moneycontrol.com.

Oni su to potkrijepili podacima iz treće faze kliničkih ispitivanja iz Brazila i Velike Britanije.

No, iz grupe za zaštitu prava pacijenata, "All India Drug Action Network" kazali su da se s odobrenjem Covishielda požurilo, jer proizvođač nije završio tzv. "premošćujuću studiju" vakcine na domaćem stanovništvu.

Učinkovitost AstraZeneca vakcine 76 posto

S druge strane, AstraZeneca vakcina, namijenjena zemljama EU, pokazala je učinkovitost od 76 posto između 22. i 90. dana po vakcinisanju.

Nakon druge doze djelotvornost vakcine od dvije standardne doze iznosi 82.4 posto s intervalom od tri mjeseca koji se koristi u Velikoj Britaniji.
Treba imati na umu da imunitet nakon vakcinacije ne nastaje istog trenutka kada se osoba vakciniše, nego otprilike nekih 15-tak dana nakon primanja prve doze.

Podaci Univerziteta Oxford znače da po stvaranju zaštitnih antitijela nakon primanja prve doze vakcine, efikasnost AstraZeneca vakcine iznosi oko 76 posto, a nakon druge doze oko 82 posto s intervalom pouzdanosti od 95 posto.

Kao nuspojave nakon ove vakcine mogu se javiti umor, prolazna groznica, bol, otok i crvenilo na mjestu uboda, bol i zglobovima i mišićima te glavobolja.

Istaknimo da je do sada više od 6,3 miliona doza Covishield vakcina otišlo diljem svijeta, uglavnom u nerazvijene, siromašne zemlje, poput Bangladeša, Mijanmara, Butana, Nepala, Šri Lanke, Bahreina…

- Koliko je indijska vakcina Covishield sigurna, kvalitetna i učinkovita u odbrani od koronavirusa, malo je za sada informacija relevantnih naučnih institucija na osnovu kojih bi se dala tačna i detaljnija informacija - kaže prof. dr. Jasenko karamehić, imunolog.  

Zbog nemogućnosti da proizvedu ogroman broj vakcina, AstraZeneca i Oxford ponudili su, dodaje Karamehić, Indiji koja ima ogromnu fabriku, da po njihovoj licenci proizvodi vakcine protiv COVID-19.

- Iz Velike Britanije stižu informacije da su performanse, odnosno osobine i karakteristike vakcina koje oni proizvode u Evropi, i one u Indiji – iste. Srbija je do sada dobila oko 150.000 doza Covishield vakcina, a neke informacije govore da je njena učinkovitost i do 70,42 posto, i ako je tako, po meni je ona solidna. Mislim da se proizvodnja vakcine u Indiji vrši pod patronatom Švedske i Velike Britanije i da tu nema nekih većih odstupanja kada je riječ o kvaliteti i učinkovitosti vakcine, ali ponavljam vrlo teško je u ovom trenutku dati valjanu informaciju jer nema puno naučno potkrijepljenih studija. Važno je naglasiti da sve što uđe u BiH mora odobriti Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. To znači da vakcine koje su već registrirane u Evropskoj uniji ili SAD-u, te Covishield vakcina koja je proizvedena u Indiji, imaju isti tretman – kazao je Karamehić.