Najprije su temu živom nastojali održati šef SBB-a Fahrudin Radončić i mediji "za čiju se naklonost izborio", a u ponedjeljak im se u tim pokušajima pridružio i SDP.

Optužio je SDP Izetbegovića da je "prodao građane Mostara Draganu Čoviću i HDZ-u BiH", a u prilog svojoj tezi navode i tačku 2. Političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u kojoj se spominje "legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda".

- To je jasan uvod u uspostavu tri izborne jedinice, odnosno tri etnička entiteta, gdje bi Mostar bio stolni ukras HDZ-ove despotije – tvrdi SDP.

Slučajno ili ne, propustili su u SDP-u spomenuti da se u istoj tački navodi i obaveza osiguravanja "aktivnog i pasivnog prava svakog građanina na cijeloj teritoriji BiH", što je u suštinskoj suprotnosti u odnosu na HDZ-ovu viziju "legitimnog predstavljanja".

VEZANI TEKST - Otkrivamo sadržaj sporazuma koje su potpisali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, novi Izborni zakon za šest mjeseci

Formiranje "trećeg entiteta" kao zasebne teritorijalne cjeline je nemoguća misija, čak i da postoji politička volja za takvim egzibicijama, prije svega zbog teritorijalnog diskontinuiteta između prostora na kojima su Hrvati većinsko stanovništvo i u kojima HDZBiH crpi svoj politički kapacitet.

"Treći entitet" je zapravo metafora za Izborni zakon po volji HDZ-a BiH, a koji bi toj stranci osigurao neupitno učešće u vlasti, najprije kroz dominaciju u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH. Izmjene Izbornog zakona već godinama su predmet sporenja, a zbog odbijanja Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) da prihvate HDZ-ove zahtjeve Federacija BiH već dvije godine nema novu Vladu.

Samo jednom su političke strukture koje sebe nazivaju "probosanskim" pristale na HDZ-ove zahtjeve koji se odnose na Izborni zakon BiH i to sročile u dokument kojim se prihvataju etnička načela i koji je u javnosti nazvan "sporazum o nejednakoj vrijednosti glasa". Taj dokument je sa HDZ-om BiH 2012. godine potpisao upravo SDP, zbog čega je, podsjetit ćemo, Željko Komšić napustio tu stranku.

Sporazum je predviđao indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, te različitu vrijednost glasa u FBiH prema teritorijalnoj i nacionalnoj pripadnosti, čime bi se etnički zasnovana diskriminacija dodatno produbila, što je suština HDZ-ovih zahtjeva.

Da su i dalje na tragu takvih ideja, potvrdio je ranije ove godine bivši SDP-ov gensek Irfan Čengić, propagirajući u emisiji FTV-a "Odgovorite ljudima" elektorski sistem, koji bi u praksi doslovno značio "legitimno predstavljanje naroda" i koji je na tragu sporazuma HDZ-a BiH i SDP-a iz 2012.

Uprkos činjenici da je spremnost za formiranje "trećeg entiteta", odnosno usvajanje Izbornog zakona po volji HDZ-a BiH, konkretizirao jedino SDP, ta se stranka osjetila pozvanom da na osnovu izjave Milorada Dodika, čiju vjerodostojnost u SDP-u očigledno ne dovode u pitanje, proziva političku konkurenciju, fakturišući im namjere koje je SDP pokušao relizirati još 2012. godine.

Vrlo je zanimljivo da je posebno interesovanje za Dodikovu izjavu pokazao šef SBB-a Fahrudin Radončić, isti onaj Radončić koji je 2014. godine, prema tvrdnjama Zlatka Lagumdžije izrečenim u intervjuu za Face TV u decembru 2017. godine, pristajao na etničke podjele kroz izmjene Izbornog zakona, poručivši da će on to "objasniti ljudima" preko medija za čiju se naklonost izborio. 

Indikativan je i tajming Dodikovih optužbi koje su kao aksiom prihvatili u SBB-u i SDP-u, a to je uoči prvih Lokalnih izbora u Mostaru nakon 12 godina.

HDZBiH nastoji sačuvati vlast u tom gradu. SDA je, s druge strane, okupila suprostavljeni probosanski blok, u koji se nisu svrstali SDP i Naša stranka, što će, procjenjuje se, dovesti do osipanja glasova i otvaranju prostora HDZ-u BiH da lakše ostvari svoje političke ciljeve u Mostaru.

Kandidati istog tog SDP-a su na tek održanim Lokalnim izborima imali podršku HDZ-a BiH, a rukovodstvo stranke u Alipašinoj 41 se na prošlim Općim izborima svojski potrudilo da slučajno ne ugrozi dominaciju HDZ-a BiH u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH nestavljanjem Hrvata na visoke pozicije listi za kantonalne skupštine.

Nije ni HDZBiH ostao dužan SDP-u, čemu, između ostalog, svjedoči i iznos od 200.000 KM, kojeg SDP duguje firmi iz Širokog Brijega.

VEZANI TEKST - Revizori CIK-a potvrdili: Firma koja se bavi iznajmljivanjem dizalica savjetovala SDP, sporno skoro 200.000 KM

Podsjetit ćemo da je SDP nakon Općih izbora odbijao mogućnost da u okviru "Bh. bloka" uđu u vlast na državnom nivou, tvrdeći da ne žele koalirati sa "nacionalnim strankama". Međutim, akteri finalnog sastanka "Bh. bloka", na kojem se donosila ta odluka, potvrdili su da su iz SDP-a predlagali koaliciju upravo sa HDZ-om BiH, dok su među "nacionalne stranke" svrstali isključivo SDA.

Nije SDP bio usamljen u nastojanjima da se HDZ-u "olakša posao" 2018. godine. Naša stranka i njen kandidat Boriša Falatar su se potrudili da "otkinu" dio glasova Željku Komšiću, glavnom rivalu šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića u utrci za Predsjedništvo BiH.

Borba za naklonost HDZ-a BiH je, očigledno, još u toku, čemu svjedoče i izjave partnera SDP-a i Naše stranke, šefa Naroda i pravde Elmedina Konakovića.

- Srbi, Hrvati i Bošnjaci čine dominantno strukturu ove zemlje. Pitanje konstitutivnosti Hrvata je jedno od najvažnijih pitanja BiH i ne smije se dozvoliti da bude upitno. Cijenim da bi se čak i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH trebalo tretirati ozbiljnije kako bi ljudi imali pravo birati svog predstavnika – izjavio je Konaković u oktobru za HIT televiziju u Brčkom.

Mediji pod kontrolom HDZ-a BiH nisu skrivali oduševljenje ovakvim Konakovićevim nastupom, pa je na jednom takvom mediju osvanuo i tekst Tvrka Milovića, u kojem se ističe potreba pronalaska "novog bošnjačkog lidera", a to je, sudeći prema stavovima autora, upravo Konaković.

VEZANI TEKST - Zlatko Guzin, nosilac liste "Koalicija za Mostar 2020": Ovaj grad više nikad neće biti slučaj

Konaković je sa javnošću podijelio političke planove "Četvorke", prema kojima bi ta politička grupacija nakon Općih izbora 2022. godine sjela za pregovarački sto sa Čovićem i Dodikom, čime ne samo da je potvrdio tezu o borbi za naklonost HDZ-a BiH, već je potvrdio i apsolutni izostanak namjere da svojim djelovanjem ugrozi vlast HDZ-a BiH i SNSD-a u sredinama iz kojih te stranke crpe politički kapacitet.

Generalna proba za pokušaj realizacije tog plana su Lokalni izbori u Mostaru, u kojima će SDP i Naša stranka, uz prije nekoliko dana formaliziranu podršku Konakovića, pokušati fragmentirati probosansko glasačko tijelo i to u onim gradskim područjima u kojima HDZBiH ne računa na podršku, što će širom otvoriti prostor Draganu Čoviću da od Mostara nastavi praviti "stolni grad" Hrvata u BiH.