Srijeda, 08.07.2020.
h

Ključni faktori iza rasta cijena nafte na globalnom tržištu

Na londonskom je tržištu cijena nafte porasla i prošle sedmice, šestoga zaredom, pa je dosegnula nove najviše nivoe u tri i po godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli, jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija Iranu od strane SAD-a.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, po prvi put od novembra 2014. godine, probila i iznad 80 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30 dolara, javlja SEEbiz.

Cijene nafte rastu već sedmicama, među ostalim zbog odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.

To bi moglo dovesti do smanjenja opskrbe naftom s Bliskog istoka u trenutku kada je ponuda na tržištu gotovo izjednačena s potražnjom, a Saudijska Arabija i Rusija ograničavaju proizvodnju kako bi poduprle cijene.

Od januara 2017, naime, OPEC i skupina nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.

- Geopolitička galama i strah od eskalacije neće tako skoro jenjati. U fokusu je zabrinutost za opskrbu nakon što su Sjedinjene Države napustile sporazum s Iranom - kaže Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer.

Procjenjuje se da bi američke sankcije Iranu mogle smanjiti ponudu za više od milion barela dnevno.

Cijene nafte podržava i duboka privredna kriza u Venezueli, izazvana prije nekoliko godina padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.

Venezuelanska vlada ne objavljuje gotovo nikakve podatke, no nezavisne procjene pokazuju da je privreda prošle godine pala 14 posto, a posljednjih mjeseci oštro pada i proizvodnja nafte.

Analitičari Barclays banke procjenjuju da je proizvodnja u Venezueli vjerojatno smanjena ispod milion barela dnevno. Ta članica OPEC-a u aprilu je proizvodila oko 1,5 miliona barela dnevno.

Zbog svega toga, analitičari Barclaysa sada očekuju da će prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara, a iduće 65 dolara. To je sedam, odnosno pet dolara više nego što su procjenjivali do sada.

- Izmjenu prognoze u odnosu na prošli mjesec zahtijevaju nagli pad proizvodnje u Venezueli, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije Iranu, novi poremećaji u opskrbi iz Nigerije... - tumače u banci.

Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene opskrbe iz vodećih svjetskih proizvođača.

Trend bi se trebao nastaviti, s obzirom na ljetnu sezonu vožnje i neutralizirati povećanje američke proizvodnje, smatraju analitičari u Bernsteinu.

- Iako se s obzirom na naglo povećanje američke proizvodnje i broja bušotinskih postrojenja u SAD-u postavlja pitanje koliko će još dugo zalihe padati u ovoj godini, držimo da će se one i dalje smanjivati budući da ulazimo u sezonu ljetnih putovanja u 2018. godini - kazali su.

Zbog toga ni rekordna proizvodnja nafte u SAD-u, koja je nedavno dosegnula 10,7 miliona barela dnevno, blizu proizvodnje vodećeg svjetskog proizvođača Rusije, ne može zaustaviti rast cijena nafte.

A nakon šest sedmica neprestanog rasta, prošle je sedmice broj naftnih postrojenja, prema podacima firme Baker Hughes, u SAD-u ostao nepromijenjen, na njih 844.

To je najviše aktivnih postrojenja od marta 2015. godine, a kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 640 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ovi nivoi cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Najnovije Najčitanije Na vrh